Održana treća nacionalna konferencija kibernetičke sigurnosti

CARNET-ovo Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) organiziralo je u Zagrebu treću nacionalnu konferenciju pod nazivom "Kibernetička sigurnost: Čovjek u središtu".

Okupilo se više od 350 sudionika iz javnog, privatnog i akademskog sektora, među kojima su bili predstavnici hrvatskih i europskih institucija te stručnjaci za područje kibernetičke sigurnosti. Tijekom konferencije raspravljalo se o provedbi zakonodavnog okvira, tehničkim aspektima zaštite informacijskih sustava, jačanju znanja i vještina u području kibernetičke sigurnosti te mogućnostima financiranja projekata.

Jedna od središnjih tema bila je primjena Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koji propisuje obvezu upravljanja sigurnosnim rizicima. Takvo upravljanje uključuje kontinuiranu procjenu prijetnji, uspostavu sigurnosnih politika i procedura, provedbu tehničkih i organizacijskih mjera te njihovo stalno unaprjeđivanje. U sklopu sustava posebno je istaknuta važnost pravodobnog prijavljivanja incidenata putem platforme PiXi.

Na konferenciji je naglašeno kako sigurnost ne ovisi isključivo o tehnologiji i alatima, nego prije svega o ljudima, njihovom znanju, procjeni i spremnosti na djelovanje. Zbog toga je CARNET-ov NKS razvio edukacijski plan koji uključuje temeljne edukacije iz područja kibernetičke sigurnosti. Najavljeno je da će edukacije u nadolazećem razdoblju biti besplatne i dostupne svim zainteresiranima.

U panel-raspravi pod nazivom "Čovjek u središtu: Najslabija karika ili ključ otpornosti?" sudjelovali su Billy Batware iz Ureda Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal, Renato Grgurić iz Ministarstva unutarnjih poslova, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za razvoj i primjenu tehnologija i inovacija u obrazovanju Aleksandra Mudrinić Ribić te Tomislav Vazdar iz tvrtke Riskoria Advising & Professional Services. Panel je moderirala Vlatka Marčan.

Predstavnik Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR) govorio je o zakonodavnom okviru i novim regulatornim inicijativama Europske unije te njihovom utjecaju na hrvatsko zakonodavstvo. Stručnjak iz Nacionalnog CERT-a Jakov Kiš istaknuo je važnost prijavljivanja kibernetičkih incidenata putem platforme PiXi za obveznike Zakona o kibernetičkoj sigurnosti.

O temi revizija kibernetičke sigurnosti govorili su Domagoj Javorović iz Zavoda za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS) i Natalija Parlov Una iz tvrtke APICURA CERT. U izlaganju su predstavili uvjete certificiranja pružatelja revizijskih usluga te važnost standardiziranog i neovisnog pristupa reviziji sigurnosnih sustava.

Drugi panel, pod nazivom "Od zakona do prakse: Kako stvarno implementirati kibernetičku sigurnost?", moderirala je Martina Dragičević iz HUP ICT-a. U raspravi su sudjelovali Vesna Gašpar iz HAKOM-a, Mladen Koturović iz Jadrolinije, Saša Jušić iz tvrtke INFIGO IS i Ana Pernić iz tvrtke Aura Proizvodi. Sudionici su govorili o praktičnim iskustvima i izazovima s kojima se organizacije suočavaju pri provedbi sigurnosnih mjera.

Na konferenciji su sudjelovali i članovi Zajednice NKS-a, koji su iz perspektive privatnog sektora komentirali aktualne teme iz područja kibernetičke sigurnosti. Augustin Anić iz Combisa predstavio je trendove u području kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj te upozorio na načine na koje hakerske skupine iskorištavaju preventivna sigurnosna rješenja u vlastitu korist. Kruno Jurlina iz tvrtke ATO Inženjering prikazao je implementaciju aktivne kibernetičke zaštite u kritičnoj infrastrukturi na primjeru Vodovoda grada Vukovara. Ivan Kovačević iz CyberArrange Security Solutions predstavio je istraživanje o automatizaciji izrade treninga i vježbi za sigurnosne stručnjake, uz primjere primjene takvih sustava u praksi.

Zoran Kežman iz Spana predstavio je besplatnu edukaciju o kibernetičkoj sigurnosti namijenjenu mikro, malim i srednjim poduzećima, dok je Tomislav Dominković sa Sveučilišta Algebra Bernays govorio o projektima razvoja znanja, vještina i obrazovnih mogućnosti u području kibernetičke sigurnosti.

Završni dio konferencije bio je posvećen mogućnostima financiranja projekata. Polyvios Hadjiyiangou iz Europskog stručnog centra za kibernetičku sigurnost (ECCC) predstavio je praktične smjernice za pripremu projektnih prijedloga u okviru programa Digitalna Europa. Govorio je o procesu prijave, evaluacijskim kriterijima, najčešćim slabostima projektnih prijava te preporukama za povećanje njihove kvalitete i konkurentnosti. Karlo Vugrinec iz NKS-a predstavio je radni program za razdoblje od 2025. do 2027. godine i očekivane pozive za financiranje projekata usmjerenih na jačanje europskih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti.

Ana Knežević iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) predstavila je aktualne i nadolazeće natječaje programa Obzor Europa, namijenjene akademskoj zajednici, javnom sektoru, poduzećima i IT stručnjacima zainteresiranima za razvoj i primjenu sigurnosnih rješenja na europskoj razini.

Partneri konferencije bili su Europski stručni centar u području kibernetičke sigurnosti (ECCC), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost (HIKS).