Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da građani u velikoj većini očekuju odlučnije europske mjere za zaštitu djece na društvenim mrežama. Najveću zabrinutost izazivaju elektroničko nasilje, seksualno iskorištavanje, štetan sadržaj i zloupotreba osobnih podataka. Većina ispitanika podupire i dobna ograničenja pristupa društvenim mrežama, uz stroža pravila za platforme i jasnije označavanje sadržaja koji je generirala umjetna inteligencija.
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su Europljani izrazito zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. U okolnostima sve većeg oslanjanja na te platforme, građani traže bolju zaštitu i odlučnije mjere protiv dezinformacija. Istodobno, suočeni s globalnim izazovima, Europljani traže više demokratskog sudjelovanja, snažnije obrambene sposobnosti i ubrzavanje prijelaza na čistu energiju.
Velika većina Europljana želi da Europska unija učini više kako bi djecu zaštitila od internetskih rizika. Elektroničko nasilje i uznemiravanje najveći su izvor zabrinutosti za 71 posto ispitanika, a odmah slijede opasnosti od vrbovanja i seksualnog iskorištavanja na internetu, koje zabrinjavaju 70 posto građana. Izloženost štetnom sadržaju, poput nasilja, samoozljeđivanja ili ekstremizma, zabrinjava 69 posto ispitanika, jednako kao i zloupotreba osobnih podataka djece. Značajne većine upozoravaju i na opasnost od vrbovanja djece za nezakonite aktivnosti, što navodi 64 posto ispitanika, te na dizajn platformi koji potiče ovisničko ponašanje, što zabrinjava 60 posto građana.
Gotovo dvije trećine Europljana, odnosno 63 posto, želi europska pravila kojima bi se pristup djece društvenim mrežama ograničio prema dobi. Potpunu zabranu ispod određene dobne granice podupire 36 posto ispitanika, dok 27 posto zagovara odgođen pristup. Jačanje kapaciteta tijela za provedbu zakona podupire 15 posto građana, a 13 posto smatra da bi nadzor trebalo prepustiti roditeljima i školama bez dodatne intervencije Europske unije.
Dvije trećine Europljana, njih 66 posto, svakodnevno koristi društvene mreže kako bi se informirali o aktualnim događajima ili politici. U takvim okolnostima kao glavne prioritete za borbu protiv lažnih ili obmanjujućih informacija navode strože kazne za nezakoniti sadržaj na internetu, što podupire 44 posto ispitanika, i snažnija pravila za platforme, koja podupire njih 40 posto. Slijede jasno označavanje sadržaja koji je generirala ili izmijenila umjetna inteligencija s 38 posto, minimalna dobna granica za pristup društvenim mrežama s 37 posto te veća ulaganja u medijsku pismenost i neovisnu provjeru činjenica s 29 posto potpore.
Europljani su i dalje snažno vezani uz temeljne sastavnice demokracije. Sloboda govora i izražavanja, koju navodi 34 posto ispitanika, slobodni i pošteni izbori s 32 posto te poštovanje vladavine prava i temeljnih prava s 31 posto nalaze se na vrhu popisa najvažnijih elemenata demokratskog društva. Kao ključni stupovi navode se i borba protiv korupcije s 28 posto, transparentnost i odgovornost političkih čelnika zajedno s neovisnim pravosuđem s 26 posto te sudjelovanje građana u javnim raspravama i donošenju odluka s 22 posto. Osim izlaska na izbore, Europljani smatraju da se na odlučivanje u Europskoj uniji može utjecati izravnijim oblicima sudjelovanja, što navodi 46 posto ispitanika, kao i uključivanjem u političke pokrete, stranke ili sindikate, što podupire 42 posto.
Zaštita djece na internetu postala je jedna od središnjih tema europske digitalne politike. Akt o digitalnim uslugama od platformi dostupnih maloljetnicima zahtijeva visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite. Europska komisija objavila je posebne smjernice koje preporučuju sigurnije postavke po zadanom, ograničavanje ovisničkog dizajna i smanjenje neželjenih kontakata. Smjernice posebno upozoravaju na beskonačno pomicanje sadržaja, potvrde čitanja, automatsku reprodukciju i druge mehanizme koji produljuju korištenje usluge. Komisija je razvila i model europskog rješenja za provjeru dobi kojim bi korisnik mogao dokazati da zadovoljava dobni uvjet bez otkrivanja nepotrebnih osobnih podataka.
Takav pristup pokušava uskladiti zaštitu djece s pravom na privatnost i načelom smanjenja količine obrađenih podataka. Vrlo velike internetske platforme u Europskoj uniji podliježu strožim obvezama procjene i ublažavanja sistemskih rizika. Europska strategija BIK+ dodatno naglašava da djeca trebaju biti istodobno zaštićena, poštovana i osnažena za sigurno sudjelovanje u digitalnom okruženju. Uspjeh tih mjera ovisit će o provedbi, kvaliteti nadzora, tehnološkoj pouzdanosti provjere dobi i uključivanju djece u oblikovanje pravila. Sama zabrana pristupa neće biti dovoljna bez medijske pismenosti, podrške roditeljima i školama te odgovornosti platformi za način na koji oblikuju korisničko iskustvo.
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su Europljani izrazito zabrinuti zbog svih rizika kojima su djeca izložena na društvenim mrežama. U okolnostima sve većeg oslanjanja na te platforme, građani traže bolju zaštitu i odlučnije mjere protiv dezinformacija. Istodobno, suočeni s globalnim izazovima, Europljani traže više demokratskog sudjelovanja, snažnije obrambene sposobnosti i ubrzavanje prijelaza na čistu energiju.
U Visi navode da je prijevara često završna posljedica kibernetičkog incidenta koji započinje znatno ranije, primjerice krađom pristupnih podataka, kompromitacijom vjerodajnica ili iskorištavanjem ranjivosti informacijskih sustava.
Podrška za eSIM danas je uobičajena u novijim mobilnim uređajima, a prema procjenama koje navodi Rakuten Viber, prihodi od eSIM usluga povezanih s međunarodnim putovanjima mogli bi između 2025. i 2030. porasti za 380 posto.
