Klimatski rizici ugrožavaju vrijednost podatkovnih centara u eri umjetne inteligencije

Novi rezultati istraživanja koje su proveli Schneider Electric Research Institute i SE Advisory Services ukazuju na to da klimatski rizici i dalje nisu u potpunosti uračunati u tržišnu vrijednost fizičke imovine, pri čemu sustavna ulaganja u otpornost mogu smanjiti izloženost tim opasnostima za otprilike trećinu. Analiza usmjerena na podatkovne centre, kao najbrže rastući segment infrastrukture u eri umjetne inteligencije, pokazuje da više od trećine njihove ukupne globalne vrijednosti, odnosno oko 388 milijardi američkih dolara, predstavlja klimatsku izloženost koja još nije ukalkulirana u cijenu imovine, što ujedno otvara i mjerljivu priliku za investicije u zaštitu.

Fizički rizik po gigavatu snage u novim podatkovnim centrima namijenjenim umjetnoj inteligenciji približno je 2,6 puta veći u usporedbi s postojećom instaliranom infrastrukturom, što je u prvom redu posljedica znatno većih financijskih šteta koje nastaju uslijed zastoja u radu velikih sustava. Uzimajući u obzir prognozirani rast sektora umjetne inteligencije i infrastrukture koja se trenutačno planira ili gradi, ukupna klimatska izloženost mogla bi u budućnosti porasti s početnih 388 milijardi na raspon između 1 i 3,7 bilijuna američkih dolara.

Stopa izloženosti znatno varira po regijama te ovisi o lokalnim klimatskim nepogodama, toplinskom stresu, stanju elektroenergetskih mreža te načinu prenošenja poremećaja kroz opskrbne lance. Najvećoj potencijalnoj eroziji vrijednosti izloženi su podatkovni centri u Kini s 56 posto te u Europi s 53 posto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na Sjedinjene Američke Države i regiju APMEA, gdje ta izloženost iznosi po 28 posto.

Autori studije identificirali su pet ključnih kanala klimatskog rizika koji obuhvaćaju sustave hlađenja, prekide poslovanja, fizička oštećenja, utjecaj toplinskog stresa na produktivnost te troškove povezane s emisijama ugljika. Korištenjem modela vrednovanja koji je prilagođen klimatskim rizicima, fizičke opasnosti i tranzicijski rizici preslikavaju se u konkretne učinke na diskontirane novčane tokove, čime se dobivaju provjerljive procjene gubitka vrijednosti za pojedinačne objekte.

Istodobno, podaci pokazuju da su globalni gubici uzrokovani prirodnim katastrofama u 2025. premašili osigurano pokriće za oko 170 milijardi američkih dolara. Taj se jaz na godišnjoj razini povećava za šest do deset posto, pa vlasnici imovine ostaju sve nezaštićeniji kako klimatski rizici jačaju. Za operatore i vlasnike podatkovnih centara to znači da njihova imovina sve češće izlazi iz okvira koje pokrivaju osiguravajuća društva, čime se naglašava potreba za ugradnjom klimatske otpornosti već prilikom projektiranja i upravljanja objektima.

Istraživanje u konačnici ukazuje na to da proaktivne mjere prilagodbe mogu zaštititi 150 milijardi dolara neto vrijednosti postojeće infrastrukture, odnosno između 30 i 39 posto ukupne vrijednosti izložene klimatskim rizicima u svim analiziranim scenarijima. Za operatore koji već primjenjuju rješenja poput dugoročnih ugovora o kupnji električne energije, sustava tekućinskog hlađenja, mikromreža te pažljivijeg odabira lokacija, studija donosi financijski okvir pomoću kojeg je moguće precizno izračunati vrijednost imovine sačuvane takvim ulaganjima.