Projekt Pantheon pokazuje koliko se razvoj umjetne inteligencije sve više seli iz softvera u infrastrukturu. U fokusu više nisu samo modeli i aplikacije, nego energija, optičke veze, zemljište, hlađenje i dugoročna dostupnost obnovljivih izvora. Podatkovni centar procijenjen na više od 50 milijardi eura mogao bi Hrvatsku pozicionirati kao jedno od važnijih europskih čvorišta za AI infrastrukturu.
Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon
Dražen Tomić / Tomich Productions
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
Gudelj, koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u energetici i vođenju HOPS-a, objašnjava da se podatkovni centri danas moraju promatrati kroz količine energije koje će trošiti. Kod projekta Pantheon govori se o priključnoj snazi do jednog gigavata, što takav kampus pretvara u jedno od najvećih energetskih čvorišta u Hrvatskoj i regiji. Upravo zato prvi dio emisije otvara pitanje kako osigurati dovoljno električne energije, kako izgraditi potrebnu mrežnu infrastrukturu i kako sve to uklopiti u postojeći regulatorni okvir.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da projekt ne računa samo na postojeću infrastrukturu, nego uključuje izgradnju novih 400-kilovoltnih dalekovoda ukupne duljine gotovo 300 kilometara, nove velike trafostanice i energetskih transformatora. Ta infrastruktura, nakon izgradnje, prema važećim pravilima prelazi u sustav hrvatskog operatora prijenosnog sustava, što znači da projekt iza sebe ostavlja trajnu energetsku vrijednost za Hrvatsku, neovisno o budućem razvoju samog podatkovnog centra.
U emisiji se detaljno govori i o vremenskom okviru projekta. Prije početka gradnje potrebno je završiti studiju utjecaja na okoliš, ishoditi mišljenja nadležnih institucija, dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu te zaključiti ugovor o priključenju. Prva lopata očekuje se najkasnije tijekom druge polovice 2027. godine, dok bi ključna energetska infrastruktura i prvi dijelovi podatkovnog centra trebali biti spremni za opterećenje i korištenje početkom 2029. godine.
Drugi važan dio emisije odnosi se na zelenu energiju. Projekt uključuje veliku solarnu elektranu za vlastite potrebe, na privatnom zemljištu, površine između 550 i 600 hektara. Ona bi trebala pokrivati oko deset posto godišnjih energetskih potreba podatkovnog centra, dok je cilj da se preostala energija osigura iz obnovljivih izvora, uključujući solare, vjetroelektrane, geotermalne izvore i hidroelektrane. Time se Pantheon predstavlja kao zeleni AI podatkovni centar usklađen s europskim klimatskim i energetskim ciljevima.
Emisija otvara i pitanje same veličine kampusa. Planirani kampus prostirat će se na oko 120 hektara i uključivati pet pojedinačnih podatkovnih centara, energetske objekte, sustave hlađenja, elektro-strojarsku infrastrukturu, prometnice, parkirališta i javnu vatrogasnu postrojbu. Gudelj pritom naglašava da će se projekt morati uskladiti sa strogim propisima, uključujući pitanja vode, hlađenja, zaštite okoliša, prometa i sigurnosti.
Razgovor se bavi i telekomunikacijskom komponentom projekta. Za ovakav hiperskalerski podatkovni centar potrebne su tri neovisne optičke veze vrlo velikog kapaciteta, povezane prema europskim čvorištima poput Berlina, Budimpešte, Beča i Milana. Time Pantheon ne zahtijeva samo struju i zgrade, nego i potpuno novu razinu povezivosti.
U završnom dijelu emisije govori se o velikoj potražnji za AI infrastrukturom, rastu cijena hardvera, GPU kapaciteta i komponenti te interesu globalnih korisnika. Projekt Pantheon tako se pozicionira kao moguća hrvatska ulaznica u novu fazu europske AI infrastrukture, u kojoj će dostupnost energije, optike, zemljišta i regulativno pripremljenih lokacija postati jednako važna kao i sama računalna oprema.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
