Zaposlenici u velikoj većini vole rad na daljinu. S druge strane, poslodavci i rukovodeći su ti koji žele sve natrag na radnim mjestima, uvjereni da je to jedini način za održavanje efikasnosti i produktivnosti na najvišim razinama. Pritom ignoriraju silna istraživanja koja ih razuvjeravaju.
Svijet automatiziranih procesa podosta se promijenio kroz proteklih nekoliko godina i postao je nužnost u poslovanju, posebno kad se radi o određenim vrstama poslova. Posebno kad govorimo o onima koji se temelje na umjetnoj inteligenciji
Ono što bi neke moglo iznenaditi jest da su naknade i beneficije osvojile najmanji dio, što ukazuje na to da plaća nije nužno glavna kada je riječ o zadovoljstvu.
Tehnološki napredak utječe na tržište rada kroz cijelu ljudsku povijest, a različito nije ni s dolaskom umjetne inteligencije. S iznimkom da ona ima širi i brži utjecaj od svega čemu smo svjedočili u prošlosti. A od nje nisu zaštićeni ni oni najbolji, najplaćeniji, poslovi...
Usred tehnološkog napretka i inovacija u područjima kao što je umjetna inteligencija (AI), predviđa se da će za određenim poslovima u Sjedinjenim Američkim Državama, a posredno i ostatku svijeta, nestajati potreba u smislu ljudske radne snage.
Zemlja OECD-a s najmanjim godišnjim radnim vremenom je Njemačka, gdje ljudi rade u prosjeku 1349 sati godišnje. To se pak ne poklapa sa stereotipima o Njemačkoj kao naciji radnika "koji nikad ne spavaju".
Nedostatak radne snage izazov je s kojim se globalno suočavaju kompanije, a prema nekim procjenama do 2030. godine će čak 85 milijuna radnih mjesta ostati nepopunjeno. Za stabilno poslovanje ključno je sačuvati postojeće kvalitetne zaposlenike, stoga kompanije strateški sve više ulažu u svoje djelatnike, svjesni da značajna fluktuacija zaposlenika znači financijsko opterećenje i mogući pad produktivnosti.
Unatoč blagom oporavku gospodarstva na globalnoj razini, čini se da će se trend masovnih otkaza nastaviti. Svaki četvrti zaposlenik (26 posto) kaže da će vjerojatno promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci, što je porast u odnosu na 19 posto prošle godine.
Unatoč omekšavanju gospodarstva na globalnoj razini, izgleda da će se 'Velika ostavka' nastaviti, prema PwC-u. Svaki četvrti (26 posto) zaposlenik kaže da će vjerojatno promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci, što je porast u odnosu na 19 posto prošle godine. Radnici koji su rekli da će najvjerojatnije promijeniti poslodavca uključuju one koji se osjećaju preopterećeni (44 posto), koji se bore s plaćanjem računa svaki mjesec (38 posto) i generaciju Z (35 posto).
Ambiciozne osobe često nailaze na kritike iz bliske, ali i dalje, okoline jer se teško poistovjetiti s onima koji imaju cilj, plan, strategiju, volju i motivaciju ispuniti ono što su zacrtali.
Ljudi se pod pritiskom ponašaju različito, neki se slome, a neki budu bolji nego u normalnijim situacijama. To ovisi od osobe do osobe, no ne znači da se ne može kontrolirati i na neki način trenirati. Za sve postoje rješenja i koraci kako se snaći pa izvući maksimum iz situacije.
Zaposlenici se suočavaju s neviđenom količinom promjena od COVID-a i umorni su od promjena. Kako bi smanjili umor zaposlenika, CIO bi trebao poduzeti četiri koraka, prema Gartneru. Studija pokazuje da 8 od 10 CIO-ova ne čini umor redovitim dijelom razgovora o inicijativama poslovne tehnologije.
Pregovori o plaći često su najteži dio procesa zapošljavanja - za obje strane. Naravno, češće su u boljoj poziciji poslodavci od kandidata, no situacija zna biti obrnuta.
Kompanije često od zaposlenih traže da ne dijele informacije o detaljima poslovanja, što nije sporno, ali zato je iznimno sporno kad ih tjeraju na sudjelovanje u aktivnostima koje su gotovo ili potpuno protuzakonite.
Put do uspjeha je trnovit i rijetko sve ide kako zamišljamo ili želimo, no to nije razlog za odustajanje. Dapače, ono što razlikuje uspješne od manje uspješnih ili neuspješnih jest upravo ta sposobnost ne odustati kad se sve čini bezizlaznim.
Postavljanje ciljeva je ključno za ostvarenje snova, ali pritom treba imati jasne korake za dolazak do svakog od tih ciljeva, inače se neće ostvariti. Samim time, neće ni snovi.
Među brojnim osobinama koje poslodavci traže kod sadašnjih i potencijalnih zaposlenika, uz bok znanjima i vještinama vezanim uz sam posao, u pravilu se ističe nekoliko vrlina.Marljivost, komunikativnost, samostalnost, sposobnost rada u timu, proaktivnost… i lojalnost.
Studija koju je proveo američki NBER (National Bureau of Economic Research) pokazuje da generativni alati umjetne inteligencije mogu imati pozitivan učinak na radnike.
Karakteristike koje imaju oni najuspješniji mogu pomoći da ih primijenite pa i sami postanete produktivniji, uspješniji, bolji... u onome čime se bavite.
S tim pitanjem zapravo dajete do znanja da ne želite samo odraditi posao ili ostvariti zacrtane norme, već želite "nešto ekstra". Također, ostavlja dojam da ste samopouzdani.
