Napredak tehnologije, baš kao što je to učinio u brojnim drugim područjima života, značajno mijenja i način na koji se odvija zapošljavanje. Sve više tvrtki koristi umjetnu inteligenciju (AI) u selekcijskim procesima: od automatskog skeniranja životopisa i do digitalnih razgovora u kojima AI analizira odgovore i ponašanje kandidata za posao.
Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija u Hrvatskoj po portalu MojPosao, istražila je što hrvatski radnici misle o tome da ih umjesto čovjeka, na razgovoru za posao intervjuira umjetna inteligencija. U anketi je sudjelovalo 850 ispitanika.
Većina ipak vjeruje ljudskom dodiru
Gotovo dvije trećine ispitanika (62%) ne podržava ideju da AI samostalno vodi razgovore za posao. Smatraju da ovaj, često ključni dio selekcijskog procesa, i dalje pripada ljudima. Napominju kako umjetna inteligencija ne može procijeniti karakter kandidata, njegovu neverbalnu komunikaciju, emocionalnu inteligenciju, a često ne razumije ni sarkazam ili energiju koju osoba unosi u razgovor.
S druge strane, četvrtina ispitanika (26%) vidi vrijednost u kombinaciji umjetne inteligencije i ljudskog dodira. Po njihovom mišljenju, AI može poslužiti kao koristan alat za predselekciju i filtriranje kandidata, pregled životopisa te obradu objektivnih podataka, dok čovjek preuzima završnu odluku i procjenu osobnih kvaliteta. Takav pristup, smatraju, omogućava učinkovitost i objektivnost, ali i zadržava empatiju i ljudsku procjenu.
Manji dio, svega 11% ispitanika, spreman je u potpunosti prepustiti odluku o zapošljavanju umjetnoj inteligenciji. Oni ističu prednosti AI-ja poput brzine, objektivnosti i neutralnosti, dodajući kako umjetna inteligencija ne poznaje nepotizam, nije podložna korupciji i može dosljedno primjenjivati kriterije bez osobnih pristranosti.
Rasprave o otpuštanjima među influencerima signaliziraju trenutak naglog rasta u kojem se proračuni za radnu snagu preusmjeravaju u masivnu digitalnu infrastrukturu radi zadržavanja prednosti u tehnološkoj utrci, prema GlobalDati. Taj strukturni pomak upućuje na trajnu promjenu načina na koji organizacije troše novac, dok se kapital udaljava od tradicionalnih resursa prema financiranju infrastrukture inteligentnog doba.
Utjecaj mobilne industrije na gospodarstvo Europske unije porastao je u 2025. godini za 14 posto i dosegnuo 1,15 bilijuna eura, pokazuje nova analiza GSMA-e, globalnog udruženja koje predstavlja operatore mobilnih mreža.
Rangiranje TOP 100 najboljih tvrtki u komunikacijskom i telekomunikacijskom segmentu ICT tržišta prema dobiti prije kamata i oporezivanja (EBIT) u 2025. godini pokazuje da se operativna dobit i dalje snažno koncentrira kod najvećih tržišnih igrača. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno prema bazi Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvaća tvrtke razvrstane prema pretežitoj djelatnosti u komunikacijskim i telekomunikacijskim NKD skupinama. U tekstu se predstavlja TOP 100 tvrtki pri čemu je ključna metrika EBIT, odnosno dobit prije kamata i poreza.
