Mnogi bi pomislili da će mlađa generacija kao Z biti sklonija korištenju umjetne inteligencije u poslu od onih starijih, ali Ernst & Young je kroz istraživanje provedeno nad tisuću zaposlenih odraslih Amerikanaca potvrdio drugačije.

Popularnost aplikacija za praćenje lokacije poput Life360 sugerira da mladi sve više pristaju na to da njihovi roditelji znaju gdje se nalaze u svakom trenutku.

Preferencije mladih razlikuju se od onih koje su imale starije generacije, što znači da njihovo idealno radno mjesto nije u IT ili financijskoj industriji već u zabavnom sektoru i medijima. Dakle, nešto slično kao situacija prije nekoliko desetljeća kad su svi željeli biti glumci, glaubenici, voditelji...

Usred krize mentalnog zdravlja u Sjedinjenim Američkim Državama, nova se tehnologija nameće na "anksioznom" tržištu. Generativna umjetna inteligencija, tvrde stručnjaci, navodno će rezultirati većom usamljenošću, masovnom nezaposlenošću, pa čak i krajem čovječanstva, prema najpesimističnijim prognozama. Dodajte zabrinutosti zbog opasnosti društvenih medija, i tama i pesimizam postaju teški za izbjeći.

Mlađe generacije spremne su prihvatiti svaki "fuš" ili "posao sa strane" koji im se nudi kako bi nekako spojili kraj s krajem, što je podosta loša situacija i sugerira da društveni napredak nije razvijan na uravnotežen način.

Ušli smo u novu eru produktivnosti, onu koju pokreće generativna umjetna inteligencija i već se pojavio iznenađujući jaz u vještinama kod dviju generacija. Naime, oni koji su rođeni s digitalnim uređajima oko sebe i mogu se nazivati "digitalnim domorocima" i za koje bismo mogli očekivati da će biti na vrhu ove tehnološke promjene, zaostaju. I to za "boomerima", onima koji su rođeni između 1945. i 1964.

Zaposleni pripadnici generacije Z, odnosno, rođeni između 1997. i 2012., imaju drugačiji odnos sa svojim poslodavcima od starijih generacij, što Oliver Wyman potvrđuje kroz istraživanje u kojem je sudjelovalo 10.000 odraslih osoba iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.

Generacijske podjele između milenijalaca i generacije Z su očite i manifestiraju se u svemu, od načina na koji te dvije dobne skupine jedu, piju pa do toga kako troše novac. A nova studija PYMNTS-a otkrila je još jednu bitnu razliku - online kupovinu namirnica.

Pripadnici generacije Z, odnosno osobe rođene između 1995. i 2010. godine, već su nekoliko godina prisutni na tržištu rada, stoga je došao pravi trenutak da ocijenimo kako su se dosad snašli i što o njima misle poslodavci.

Generacija Z mijenja način na koji se kupuje, konzumira sadržaj, ali i ulazi u ljubavne veze, što potvrđuje tradicionalno Tinderovo izvješće za posljednjih 12 mjeseci.

Prošlo je nekoliko godina otkako su se trgovci dijamantima, draguljima i općenito nakitom te najviše klase žalili da novije generacije nemaju naviku trošiti novac na taj vid luksuza.

Općenito, generacija rođena 1997. pa sve do 2012. živi uz digitalne uređaje i jedan drugačiji vid interakcije u cijelosti. Tako da, oni koji su već dovoljno stari za pronalazak posla, teško se snalaze.

Tvrde da je s osobama dobne skupine koja je dio generacije Z najteže raditi. Ne povremeno nego, kako kažu, praktički cijelo vrijeme.

Tijekom jednog tjedna u prosjeku potroše 22 sata na videoigre, a i 24 posto su veće šanse da će kupiti neki brend koji se veže uz igru koju vole.

Mladi danas više cijene originalan sadržaj, koji su kreirali "obični" ljudi, poput njih samih. Zato su platforme kao TikTok ili Twitch sve popularnije...

Ako se takav trend nastavi, uskoro bi Android mogao biti uvelike na marginama, barem što se nekih luksuznijih modela tiče. Naravno, oni jeftiniji uvijek će pronaći "svoje mjesto pod suncem", ali oni skuplji će se teško snaći. Osim ako...

Iako se možda ta očekivanja čine nerealna, posebnost mlađih generacija je u tome da znaju što žele i ne odstupaju od toga. Smatraju da im tako nešto pripada, bez obzira na kritike starijih.