K ključni neiskorišteni potencijal za povećanje imovine kućanstava ne leži nužno u većoj štednji, već u učinkovitijem ulaganju već postojećih sredstava.
Novo istraživanje Allianz Researcha, obuhvaćeno četvrtim izdanjem i provedeno među više od 8.000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu te Sjedinjenim Američkim Državama, ukazuje na to da tek 17 posto građana pokazuje visoku razinu financijske pismenosti.
Istodobno, svaki četvrti ispitanik pripada skupini s niskim razumijevanjem osnovnih financijskih pojmova, kao što su kamate, inflacija, rizik i diversifikacija. Premda građani sve češće preuzimaju odgovornost za donošenje odluka o štednji, ulaganjima i planiranju mirovinske sigurnosti, razina njihovog financijskog znanja ne prati rastuću složenost dostupnih financijskih proizvoda i usluga. Paralelno s time, gotovo polovica ispitanika koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, što mijenja načine na koje se dolazi do informacija i donose financijske odluke.
Istraživanje također razotkriva znatne razlike među demografskim skupinama. Dok 24 posto muškaraca postiže visoku razinu financijske pismenosti, isto bilježi tek 11 posto žena, koje se pri tome češće suočavaju s nižim cjeloživotnim prihodima i potrebom financiranja duljeg mirovinskog razdoblja. Kada je riječ o dobi, mlađe generacije postižu najslabije rezultate pa tako visoku razinu financijske pismenosti ima samo 12 posto pripadnika generacije Z, u usporedbi s 22 posto pripadnika generacije baby boomera. Kao najranjivija skupina izdvajaju se žene generacije Z, među kojima tek deset posto ima visoku razinu financijskog znanja, dok ih se 40 posto nalazi u skupini niske pismenosti. Utjecaj stupnja obrazovanja još je izraženiji, s obzirom na to da visoku razinu financijske pismenosti postiže svega pet posto ispitanika s osnovnim obrazovanjem, u odnosu na 24 posto visokoobrazovanih.
Prema nalazima istraživanja, ključni neiskorišteni potencijal za povećanje imovine kućanstava ne leži nužno u većoj štednji, već u učinkovitijem ulaganju već postojećih sredstava. Čak 53 posto ispitanika s niskom razinom financijske pismenosti nije znalo navesti kom bi financijskom proizvodu u budućnosti dalo prednost, dok je među visoko pismenim ispitanicima takav odgovor dalo njih 21 posto. Financijski pismeniji ispitanici u većoj mjeri razmatraju dionice, investicijske fondove i ETF-ove, dok nedostatak znanja i samopouzdanja kod ostalih često dovodi do pasivnosti ili zadržavanja prevelikog dijela imovine u gotovini i bankovnim depozitima.
Unatoč tome što gotovo polovica ispitanika, te čak 77 posto pripadnika generacije Z, koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, ti korisnici ne pokazuju višu razinu financijske pismenosti od ostalih. Umjetnu inteligenciju kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta rabi 14 posto svih ispitanika i 26 posto pripadnika generacije Z. Podaci ukazuju na to da korisnici ovih alata iskazuju znatno veće povjerenje u vlastito financijsko znanje, što navodi na zaključak o mogućem raskoraku između subjektivne percepcije i stvarnog razumijevanja financijskih tema.
Rješavanje ovih izazova zahtijeva kvalitetno financijsko obrazovanje i stručno savjetovanje, uz pojednostavljenje proizvoda, digitalne alate i personalizirane projekcije koje građanima mogu pomoći u sagledavanju dugoročnih posljedica odluka o štednji, ulaganju, osiguranju i planiranju mirovine. U tom kontekstu, Allianz Hrvatska nastoji promicati financijsku pismenost kroz podršku edukativnim inicijativama usmjerenim na približavanje osnovnih pojmova građanima, s posebnim naglaskom na mlade. Edukativne aktivnosti provode se i putem programa MoveNow, u sklopu kojega volonteri na parasportskim kampovima za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji organiziraju radionice o novcu, štednji i rizicima.
"Rezultati istraživanja jasno pokazuju da financijska sigurnost ne ovisi samo o visini prihoda ili iznosu štednje, već i o kvaliteti odluka koje donosimo. To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje građani istodobno osjećaju pritisak životnih troškova i sve veću potrebu da samostalno planiraju svoju dugoročnu financijsku budućnost. Zato financijsku pismenost ne promatramo kao jednokratnu temu, već kao znanje koje treba graditi od najranije dobi i kroz različite životne faze. Allianz ulaže u financijsku pismenost pružajući građanima jasne informacije, praktična znanja i stručnu podršku kako bi bolje razumjeli vlastite rizike i donosili odluke koje dugoročno štite njih i njihove obitelji", rekla je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.
Nadalje, tvrtka podupire financijsku edukaciju i putem globalne inicijative Allianz School for Life, besplatne digitalne platforme namijenjene pružanju edukativnih sadržaja o upravljanju osobnim proračunom, ulaganju i rizicima za sve dobne skupine.
Novo istraživanje Allianz Researcha, obuhvaćeno četvrtim izdanjem i provedeno među više od 8.000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu te Sjedinjenim Američkim Državama, ukazuje na to da tek 17 posto građana pokazuje visoku razinu financijske pismenosti.
HP i Huawei sklopili su globalni sporazum o uzajamnom licenciranju patenata koji obuhvaća niz Wi-Fi tehnologija. Prema Huaweijevu priopćenju, HP time dobiva pravo uporabe određenih tehnologija bežičnog povezivanja koje je razvila kineska kompanija. Financijski uvjeti nisu objavljeni, kao ni točno trajanje ugovora, premda je priopćeno da je riječ o višegodišnjem sporazumu.
Micron je najavio osnivanje Micron Research Labsa, američke istraživačke ustanove za dugoročne projekte sa sjedištem u Boiseu u saveznoj državi Idaho. Kompanija tijekom sljedećeg desetljeća planira uložiti deset milijardi dolara u razvoj memorijskih i računalnih tehnologija za razdoblje umjetne inteligencije.
