Pripadnici generacije Z, odnosno osobe rođene između 1995. i 2010. godine, već su nekoliko godina prisutni na tržištu rada, stoga je došao pravi trenutak da ocijenimo kako su se dosad snašli i što o njima misle poslodavci.
Na ovogodišnjoj HR Days konferenciji, koja je ponovno okupila regionalnu HR zajednicu tijekom dva inspirativna dana u idiličnom Rovinju, jedna panel rasprava istaknula se kao iznimno relevantna za suvremeni svijet rada. Panel pod nazivom "Gen Z - izazovi u upravljanju, očekivanja, tips&tricks" ponudio je dublji uvid u razumijevanje i upravljanje najnovijom generacijom radnika.
Sudionici panela, TikTok mentor iz Crew Media Dario Marčac, profesorica psihologije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Maja Vučić, People & Communications Manager u Netgenu Mateja Terek, te stručnjak za People Analytics u A1 Andrija Vrhovnik, podijelili su svoje stručno znanje i iskustvo u sučeljavanju s izazovima i očekivanjima generacije Z.
Arogantni, nezadovoljni, zahtjevni, otvoreni i skloni davanju otkaza temeljem osjećaja. Tako pripadnike generacije Z često doživljavaju poslodavci.
„Slažem se samo djelomično s ovom ocjenom. Doista, dio pripadnika generacije Z 'krase' te osobine, ali od njih možemo naučiti puno toga. Primjerice, o važnosti uspostavljanja ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Oni ne žele sjediti bespotrebno u uredu i ’kucati’ karticu u 17 h. Žele se ostvariti na puno polja i to izvan radnog vremena. Čak štoviše, zbog njihovog utjecaja ćemo, s vremenom, vjerojatno morati skratiti radno vrijeme na 6 sati“, istaknula je Maja Vučić.
Ne smijemo generalizirati, neovisno o kojoj skupini radnika govorili, poručuje Dario Marčac, TikTok mentor u tvrtki Crew Media, ujedno i sam pripadnik generacije Z.
„Kao i među starijim generacijama, tako i među generacijom Z postoje divni, radišni i fleksibilni ljudi, kao i oni s kojima je nešto izazovnije raditi. Također, vjerujem kako ćemo poštovanje zaslužiti ako iza nas stoji kvalitetno odrađen posao i profesionalnost“, poručuje Marčac i dodaje kako najmlađi sudionici na tržištu rada imaju jednu, ali značajnu komparativnu prednost u odnosu na starije generacije, a to je odlično poznavanje novih tehnologija.
Mlađi radnici žele demokratičan poslovni svijet i pravo glasa u njemu, pojašnjava Mateja Terek iz tvrtke Netgen. Pritom, u nastojanju da dokažu svoju vrijednost, ponekad ne mare za pristojnost. „Dio pripadnika generacije Z je nešto 'slabiji' kad je riječ o posjedovanju mekih vještina, nestrpljivi su i često nerealni u očekivanjima, S druge strane, marljivi su i žele odmah biti 'bačeni u vatru'. I jako im je stalo do wellbeinga kao i društvene odgovornosti tvrtke“, dodaje.
Kad pričamo o generaciji Z, često čujemo frazu kako je to generacija 'u dolasku' na tržište rada, međutim Andrija Vrhovnik iz A1 smatra kako takvo razmišljanje već neko vrijeme ne vrijedi.
„ Čak 25 posto zaposlenih u A1 čine pripadnici generacije Z. Oni su ovdje već neko vrijeme i vrlo su važan akter na tržištu rada. Očekuju da kompanija ulaže u njih, tehnološki su vješti, nestrpljivi, traže mentorstvo“, tvrdi Vrhovnik i poručuje kako razlike među generacijama možemo pomiriti „jedino ako ste stavimo u 'cipele' druge osobe, pokušavajući sagledati i razumjeti njihovu perspektivu“.
Kako bismo još kvalitetnije razumjeli uloge generacije Z na današnjem tržištu rada, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj MojPosao proveo je opsežno istraživanje o potrebama i ambicijama nove generacije radnika. U istraživanju je sudjelovalo više od 1.000 zaposlenika i gotovo 150 poslodavaca čija razmišljanja i iskustva su nas dovela korak bliže odgovoru na pitanje u kojoj mjeri su pripadnici generacije Z različiti od svojih prethodnika - generacije X i milenijalaca?
Bez obzira kojoj generaciji pripadaju svi ispitanici prilikom razmišljanja o promjeni poslodavca prvenstveno se vode visinom plaće i beneficijama (83% ispitanika ovo je označilo kao važno). Na drugom mjestu svima su dobri kolege i međuljudski odnosi (60%), dok je na trećem mjestu ravnoteža poslovnog i privatnog života (54%).
Sukladno tome, trenutni poslodavac bi ih nagnao da razmisle o otkazu: preniskom plaćom (62%), lošim međuljudskim odnosima (52%) te stresnim poslom (41%). Iako u poretku tih razloga nema razlike među pripadnicima različitih generacija, ipak nešto više pripadnika generacije Z reagira na prenisku plaću (67%) nego što to čine drugi ispitanici (64% Y generacije i 55% pripadnika X generacije), dok bi u manjoj mjeri nego drugi razmišljali o otkazu uslijed stresnog posla (38% ispitanika pripadnika Z, te po 43% ispitanika iz Y i X generacije).
Od beneficija ispitanici najviše cijene edukaciju i to bez obzira kojoj generaciji pripadaju. Druga po redu beneficija generaciji Z je fleksibilno radno vrijeme koju je na prvo mjesto stavila četvrtina ispitanika, dok je isto učinila petina ispitanika generacije Y te 13% generacije X. Dodatno zdravstveno osiguranje, koje se kod generacije X nalazi na drugom mjestu kod generacije Z tek je svaki deseti ispitanik ovu beneficiju stavio na prvo mjesto. Slična je situacija s mirovinskim osiguranjem kojeg u najvećoj mjeri kao beneficiju cijene ispitanici generacije X, a najmanje Z.
U današnje vrijeme nije neobično, pogotovo u nekim industrijama kao što je IT, da zaposlenici često mijenjaju posao. Najviše ispitanika smatra kako su dvije do pet godina idealno vrijeme za zadržavanje kod jednog poslodavca (39% Gen Z, 49% Gen Y te 39% Gen X).
Čak 17% ispitanika generacije Z smatra kako je idealno vrijeme ostanka kod jednog poslodavca tek dvije godine. Za usporedbu dvije godine idealnim smatra 8% generacije Y te 6% generacije X.
Sukladno tome, u narednih godinu dana posao sigurno planira promijeniti čak 51% ispitanika generacije Z, dok je takvih u generaciji Y 40%, a u X generaciji svega 31%.
Za razliku od svojih prethodnika pripadnici generacije Z osjećaju se potplaćeno i neispunjeno. Tako, svega 38% ispitanika generacije Z smatra da je pravedno plaćeno. Isto mišljenje dijeli i 46% pripadnika generacije X te 39% milenijalaca.
Da se osjećaju ispunjeno na svom radnom mjestu izjavilo je 44% ispitanika Z generacije, te 48% Y i 55% X generacije.
Iako bi u manjoj mjeri radili iz ureda nego druge generacije (23% Gen Z, 26% Gen Y te 31% Gen X), pripadnicima Z generacije je u većoj mjeri nego drugima svejedno od kuda rade - iz ureda ili od doma (27% naprema 20% kod Y te 22% kod X).
Zanimljivo, pripadnici generacije Z u većoj bi mjeri od ostalih ispitanika radili u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (23% naprema po 20% ostale generacije) te istovremeno bi u manjoj mjeri nego ostali radili u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (33% naprema 45% generacije Y i 41% generacije X). U državnim tvrtkama u većoj mjeri bi radili pripadnici generacije Z (21%) nego pripadnici drugih generacija (13% Y i 16% X).
Visokih 93% poslodavaca primjećuje razlike u generacijama kod svojih zaposlenika. Kada bi trebali opisati tipičnog pripadnika neke generacije, to bi izgledalo ovako:
Osim što im ne pripisuju lijepe osobine, poslodavci smatraju kako se kod ove generacije primjećuje i veća fluktuacija (86%), a prilikom zapošljavanja traže višu plaću, bolje beneficije i uvjete rade nego pripadnici drugih generacija.
Poslodavci su primijetili razlike u razlozima u odnosu na druge generacije i prilikom davanja otkaza:
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno online putem na 1200 ispitanika te 130 poslodavaca. Žene čine 60% ispitanika, dok muškarci čine 40% ispitanika. U istraživanju je najviše sudjelovalo pripadnika Y generacije (44%), zatim X generacije (39%) te 15% generacije Z.
U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (51%) i visokom stručnom spremom (30%). Velika većina ispitanika u istraživanju je zaposleno (86%).
U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 39% ispitanika, a u stranom vlasništvu 25%. U hrvatskim institucijama radi 8%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 7% ispitanika.
Najviše ispitanika (38%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 28% u srednje velikim tvrtkama (20 - 199 zaposlenika), dok je 19% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika.
U istraživanju je na strani poslodavaca najviše bilo onih malih (42%), 30% iz srednje velikih te 28% ispitanika iz velikih kompanija. Od poslodavaca najviše ih je u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (58%), dok ih je u stranom vlasništvu 27%.
QED, biz-tech konferencija koju CROZ organizira već 16 godina, imala je za cilj okupiti profesionalce iz industrije na jednom mjestu radi učenja i povezivanja. Ova godina je bila drugačija od svih ostalih na više od jednog načina.
I ove godine PMIDayz, regionalna konferencija voditelja projekata, dovodi u Osijek niz zanimljivih predavača i tema iz područja upravljanja projektima, a i malo šire.
Ljudi često mijenjaju pritisak za stres, i obrnuto. Možda na prvi pogled djeluju kao nešto slično, zapravo su uvelike različiti. A razumijevanje te razlike zapravo pomaže u samom radu na najvišoj razini. Pokazuje jesmo li spremni raditi pod pritiskom ili nismo, a tako nešto ipak treba znati kad se radi u dinamičnom okruženju.
