"Konkurentnost hrvatske industrije danas ne ovisi samo o produktivnosti i kvaliteti proizvoda, nego i o mogućnosti da poduzeća dugoročno planiraju troškove energije."

Reutersova analiza o kupnji energetskih developera pokazuje da investitori u podatkovne centre žele kontrolirati veći dio lanca koji odlučuje hoće li kampus uopće biti izgrađen. Potražnja za AI i cloud kapacitetima povećava potrebe za električnom energijom brže nego što se u mnogim regijama mogu izdati dozvole, izgraditi mrežni priključci i osigurati stabilna proizvodnja.

Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.

Gartner procjenjuje da će globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima 2026. porasti za 26 posto, na 565 TWh, u odnosu na 447 TWh godinu ranije. Glavni razlog je eksplozija potražnje za računalno intenzivnim AI radnim opterećenjima, koja guraju potrošnju energije i kapacitet mreža do granica postojećih elektroenergetskih sustava. 

Rast AI-ja ubrzano mijenja odnos podatkovnih centara i elektroenergetske mreže. Do jučer je bilo dovoljno osigurati priključak, ugovoriti opskrbu i graditi što brže. Danas operatori mreža i regulatori sve češće očekuju da veliki digitalni potrošači aktivno sudjeluju u stabilizaciji sustava, osobito u razdobljima vršne potrošnje i povećanog rizika od zagušenja.

Deset gigavata više nije brojka koja stane u standardni razgovor o cloud kapacitetu. To je pokazatelj da vodeći AI igrači danas razmišljaju na razini državnih energetskih i industrijskih projekata, a ne samo na razini podatkovnih centara kao izoliranih objekata.

Europa se suočava s novim izazovom u razvoju digitalne infrastrukture. Tradicionalna središta podatkovnih centara - Frankfurt, London, Amsterdam i Pariz - desetljećima su bila ključne točke europskog interneta i cloud infrastrukture. 

Brzi razvoj umjetne inteligencije donosi ogromne zahtjeve za računalnom infrastrukturom, ali i sve veću potrošnju električne energije. Međutim, nova studija sugerira da bi AI podatkovni centri mogli postati dio rješenja za stabilnost elektroenergetskih mreža, a ne samo dodatni potrošači energije. 

Microsoft je pristao plaćati više tarife komunalnih usluga kako bi pokrio troškove električne energije potrebne za rad svojih podatkovnih centara u SAD-u. Ova odluka slijedi nakon pokretanja nove inicijative usmjerene na osiguravanje da kompanija aktivno doprinosi zajednicama u kojima upravlja AI infrastrukturom.

Tvrtka za energetsku infrastrukturu Hut 8 sklopila je partnerstvo s Anthropicom i Fluidstackom radi izgradnje podatkovnog centra u Sjedinjenim Američkim Državama. Suradnja ima za cilj osigurati najmanje 245 megavata, a potencijalno i do 2.295 megavata kapaciteta AI podatkovnih centara za Anthropic, korištenjem visokoučinkovitih klastera kojima će upravljati Fluidstack.

Potražnja za električnom energijom koju troše podatkovni centri diljem svijeta porast će za 16 posto u 2025. i udvostručiti se do 2030., prema podacima analitičara Gartnera. Procjene pokazuju da će globalna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima porasti s 448 teravatsati (TWh) u 2025. na čak 980 TWh do 2030.

Meta je ovih dana izazvala reakciju na energetskom i tehnološkom tržištu najavom svog ulaska u trgovinu električnom energijom-a potez koji ilustrira koliko je globalna utrka za kapacitetima umjetne inteligencije snažno preoblikovala američki elektroenergetski sektor. Tenkovi podataka koji pogone nove AI servise dosežu razmjere neverovatnih potrošnji, a Meta odlučno redefinira klasični model opskrbe električnom energijom, nastojeći ubrzati gradnju novih proizvodnih postrojenja ključnih za svoje prije svega AI ambicije.