Svečanom akademijom, održanom danas u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) obilježila je dva desetljeća djelovanja, u kojima je izrasla u prepoznatljivu i modernu instituciju koja svojim djelovanjem doprinosi razvoju i stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske, unaprjeđenju regulacije tržišta financijskih usluga te zaštiti korisnika financijskih proizvoda i usluga.
Hrvatska je ušla u novu fazu digitalne transformacije s jasnim ciljevima, konkretnim brojkama i vidljivim rezultatima u javnim uslugama, infrastrukturi i pripremi za široku primjenu umjetne inteligencije (UI). Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, održano 6. veljače 2026. u Zagrebu pod predsjedanjem Andreja Plenkovića, pokazalo je koliko je digitalna agenda postala jedno od ključnih razvojnih pitanja hrvatske države. Dokument jasno demonstrira da se Hrvatska više ne promatra samo kao kasni pratitelj, nego želi biti među predvodnicima digitalne transformacije u EU, posebno u području javnih usluga, umjetne inteligencije i digitalnog suvereniteta.
Na izravan upit ICTbusiness.info iz regulatora telekom tržišta Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM),a vezano uz novi ugovor o izgradnji optike vrijedan 285 milijuna eura potpisan uime države od strane Ministarstva gospodarstva, a s druge strane od državne tvrtke Odašiljači i veze ističu kako nije riječ ni o kakvom novom projektu već o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NP-BBI) koji je donesen odlukom Vlade RH iz travnja 2018.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga "Kolaborativna znanstvena istraživanja", u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
Infobip će na ovom projektu surađivati s uglednim partnerima, uključujući Deutsche Telekom, Sveučilište Twente, Sveučilište Göttingen, Tehničko sveučilište u Grazu i domaćim institucijama poput Algebre, Fakulteta informatike u Puli i Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Danas u jutarnjim satima pali su webovi Vlade ministarstava i policijskih uprava te sustav e-građana.
Niz je izazova i pitanja s kojima je suočeno domaće gospodarstvo. Krenuvši od nedostatka kvalificirane radne snage i emigracije visokoobrazovanih radnika, preko uvoza strane radne snage, tehnološkog napretka i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na radne procese, pa sve do nesklada između vještina koje posjeduju radnici i potreba tržišta rada.
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca održana hibridna konferencija na temu „Kakve nas investicije mogu izvući iz krize“. Iako je vremena do konačne predaje Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sve manje, poduzetnici od svojih zahtjeva neće odustati.
HUP kao socijalni partner još uvijek od Vlade RH nije dobio povratnu informaciju na zamolbu za detaljniji uvid u rashodovne i investicijske stavke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ističe za ICTbusiness.info Hrvoje Balen, dopredsjednika HUP-ICT-a i HUP koordinatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Ekonomski savjet udruge Glas poduzetnika izrazio je zabrinutost zbog oporavka hrvatskog gospodarstva od učinaka pandemije virusa COVID-19. Kao što su nekoliko navrata istaknuli, Nacionalni plan oporavka i otpornosti neće distribuirati dovoljno sredstava malim i srednjim tvrtkama što će se loše odraziti na cjelokupno gospodarstvo. Zbog toga je Ekonomski savjet UGP-a analizirao rezultate postojećih znanstvenih istraživanja drugih država o učinkovitosti potpora koje se daju tvrtkama za razvoj i oporavak od posljedica kriza.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Nacionalnim planom odgovorit će se na nove zahtjevne ciljeve iz komunikacija Europske komisije 'Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu' i Akcijskog plana '5G za Europu', kojima se potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, koje omogućuju gigabitnu povezivost s ciljem transformacije jedinstvenog digitalnog tržišta prema gigabitnom društvu i razvoju 5G mreža, a koje države članice Europske unije trebaju ostvariti do 2025.
Iako se nije ukinula obvezna članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori, udruga Glas poduzetnika smatra da je napravila veliku stvar. Naime, upravo se njihovom inicijativom, kako se hvale, pokrenulo pitanje plaćanja obvezne članarine u HGK. Prvi su, tvrde, istaknuli loš rad i korupciju koja vlada ovom institucijom.
„Razočarani smo odlukom Vlade RH. Mnogobrojni sektori bilježe ogroman pad prometa, a poduzetnici i obrtnici su dali svoje ušteđevine kako bi spasili barem dio poslovanja, a sada su došli do kraja. Epidemiološke mjere se nastavljaju, a o ekonomskim mjerama ni riječi“, ističu iz Glasa poduzetnika.
Udruga Glas poduzetnika i Nacionalna udruga ugostitelja poslali su dopis Vladi Republike Hrvatske i Nacionalnom stožeru civilne zaštite u kojemu su upozorili na procesne manjkavosti u postupku kreiranja te donošenja odluka kojima se u potpunosti ili djelomično ograničava rad. Ističemo da su navedene odluke o ograničenju poslovanja mnoge poduzetnike dovele u nezavidan položaj.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sastao se prošlog tjedna s Matom Rimcem, osnivačem i direktorom tvrtke Rimac Automobili, objavljeno je iz Vlade RH. Uz predsjednika Vlade bili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.
Po tko zna koji put Vlada diskriminira poduzetnike, tvrde u Glasu poduzetnika i dodaju da nakon uporne borbe UGP-a, u mjere za lipanj ipak je ušao destination retail, ali samo one tvrtke koje imaju do deset zaposlenih. S druge strane, mjera skraćenog radnog tjedna vrijedi samo za one s više od deset zaposlenih. Time iz jednih i drugih mjera ostaju izostavljene mnoge tvrtke, što smatramo nedopustivim.
HAMAG-BICRO je kroz mjere Vlade Republike Hrvatske, a u okviru paketa pomoći mikro, malim i srednjim poduzetnicima uslijed epidemije uzrokovane koronavirusom, potaknuo gospodarstvo u iznosu od 230 milijuna kuna. Agencija je među prvima, već 6. ožujka 2020. godine, aktivirala provedbu šest mjera te je u samo dva mjeseca putem zajmova osigurala likvidnost za više od 500 poduzetnika u iznosu većem od 165 milijuna kuna.
