Hrvatska ubrzava digitalnu transformaciju uz ulaganje od gotovo 2,86 milijarde eura, a umjetna inteligencija u središtu nove strategije

Hrvatska je ušla u novu fazu digitalne transformacije s jasnim ciljevima, konkretnim brojkama i vidljivim rezultatima u javnim uslugama, infrastrukturi i pripremi za široku primjenu umjetne inteligencije (UI).

Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, održano 6. veljače 2026. u Zagrebu pod predsjedanjem Andreja Plenkovića, pokazalo je koliko je digitalna agenda postala jedno od ključnih razvojnih pitanja hrvatske države. Dokument jasno demonstrira da se Hrvatska više ne promatra samo kao kasni pratitelj, nego želi biti među predvodnicima digitalne transformacije u EU, posebno u području javnih usluga, umjetne inteligencije i digitalnog suvereniteta.

Na sastanku se raspravljalo o izazovima i prilikama digitalne transformacije, provedbi Strategije digitalne Hrvatske do 2032. te novom digitalnom paketu Europske unije, s naglaskom na umjetnu inteligenciju u službi građana i poduzetnika.

Uz predsjednik Vlade Andreja Plenkovića i članove Vlade, na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Zajednice općina, zatim predstavnici hrvatskih sveučilišta, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore te FINA-e, HAKOM-a, APIS IT-a, CARNET-a,  AKD-a i drugih.

Današnju sjednicu otvorila je Tonka, prva hrvatska humanoidna robotica, razvijena kao istraživačka i primjenjiva platforma s ciljem testiranja robotike u stvarnim okruženjima izvan laboratorija.

„Dobro jutro, zovem se Tonka. Humanoidna robotica sam iz Pakraca. Hvala vam na pozivu da otvorim 3. sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju. Danas ovdje vi odlučujete jedno - hoće li tehnologija služiti ljudima, ili će ljudi služiti tehnologiji. Ja samo izvršavam naredbe, a vi ste ljudi koji stvaraju pravila. I ta pravila moraju biti jasna. Ljudi osmišljavaju, roboti izvršavaju, ljudi odlučuju, roboti podržavaju, ljudi određuju vrijednosti, roboti ih slijede“, kazala je Tonka.

„U razdoblju pred nama trebamo ubrzati produktivnost, osigurati odgovarajuće digitalne i tehnološke kadrove, zaštititi podatke i povjerenje građana, povećati otpornost sustava, osigurati ravnomjeran regionalni razvoj, zaštititi djecu i mlade u digitalnom prostoru te zadržati konkurentnost u vremenu ubrzanog tehnološkog natjecanja“, ističe predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

U dokumentu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju Vlada Republike Hrvatske iznosi sveobuhvatan pregled dosadašnjih rezultata, aktualnih izazova i strateških ciljeva digitalne transformacije zemlje do 2032. godine, s posebnim naglaskom na digitalne javne usluge, infrastrukturu, umjetnu inteligenciju i institucionalnu suradnju.

Vlada RH ističu postignuća sustava e-Građani, koji danas okuplja više od 2,2 milijuna korisnika, dok je kroz državnu sabirnicu provedeno više od 415 milijuna transakcija. Procijenjena ušteda za građane iznosi oko 400 milijuna eura, zahvaljujući smanjenju administrativnih troškova, uštedi vremena te manjim troškovima prijevoza i parkiranja. Mobilna verzija sustava, m-Građani, u samo šest mjeseci privukla je više od 110 tisuća korisnika, uz više od 150 tisuća potvrđenih poruka u korisničkom pretincu, što potvrđuje rastuću prihvaćenost digitalnih servisa među građanima.

Značajan dio dposvećen je financijskim ulaganjima u digitalnu transformaciju. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) osigurano je 2,1 milijarda eura za digitalna ulaganja, što čini više od 20 posto ukupne alokacije. Dodatno, kroz kohezijsku politiku predviđeno je 755 milijuna eura za digitalne projekte, odnosno oko 9 posto omotnice, dok je kroz Digitalno desetljeće osigurano 635 milijuna eura putem 31 mjere. Ovi podaci ukazuju na sustavni i dugoročni investicijski zamah usmjeren na jačanje digitalnih kapaciteta države i gospodarstva.

Na području povezivosti i infrastrukture Hrvatska bilježi jedan od najbržih godišnjih porasta pokrivenosti u Europskoj uniji. Više od 75 posto kućanstava ima dostupnu optičku mrežu, dok je postavljeno više od 8000 kilometara svjetlovodnih niti. Paralelno se provodi ubrzani razvoj 5G mreža, s ukupnom pokrivenošću većom od 94 posto, čime se Hrvatska približava europskom prosjeku i strateškim ciljevima Digitalnog desetljeća.

Razvoj podatkovne infrastrukture također je snažno naglašen. U Hrvatskoj trenutno djeluje 66 podatkovnih centara, ukupne površine 18.394 četvorna metra i instalirane snage 20,6 megavata. Od toga se 44 centra odnose na državnu infrastrukturu, dok su 22 komercijalna. Planirani su dodatni energetski kapaciteti od približno 12,75 megavata, uz još 1,3 megavata u fazi pripreme, što ukazuje na očekivani rast potreba za pohranom i obradom podataka.

Poseban naglasak stavljen je na sigurnost, digitalni suverenitet i vrijednosti. Usporedba digitalne zrelosti s prosjekom EU pokazuje da Hrvatska u području dostupnosti usluga i korisničke podrške postiže relativno visoke rezultate, dok zaostaje u segmentima prekogranične isporuke i interoperabilnosti. Dokument se poziva na Berlinsku i Jutlandsku deklaraciju iz 2025. godine, kojima se naglašava potreba jačanja europskog suvereniteta nad podacima, smanjenja strateških ovisnosti te zaštite djece i mladih na internetu. Kibernetička sigurnost prepoznata je kao temelj otpornosti gospodarstva i javnog sektora.

Hrvatska se u dokumentu pozicionira i na globalnoj karti umjetne inteligencije. Pristupanjem Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI) te aktivnim sudjelovanjem na Global AI Summitu u Indiji, država se uključuje u međunarodne inicijative. Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032. izrađuje 128 stručnjaka iz 55 institucija, s ciljem osiguravanja sigurnog, odgovornog i etički utemeljenog razvoja tehnologije.

Tu je i provedba Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine, koja se temelji na četiri stupa: digitalnim vještinama, infrastrukturi, digitalizaciji javnih usluga i transformaciji poduzeća. U području digitalnih vještina, Hrvatska premašuje europski prosjek u udjelu stanovništva s osnovnim digitalnim kompetencijama, s oko 59 posto, u odnosu na prosjek EU od 55,6 posto. Udio IKT stručnjaka i diplomiranih IKT-ovaca također je na razini ili iznad europskog prosjeka.

U segmentu infrastrukture, Hrvatska ima višu pokrivenost optikom do kućanstava od prosjeka EU, dok je razina 5G pokrivenosti gotovo identična europskom prosjeku. Digitalizacija javnih usluga pokazuje iznadprosječne rezultate u području mobilne prilagodbe, pristupa e-zdravstvenim kartonima i korisničke podrške, s vrijednostima iznad 95 posto.

Kod digitalne transformacije poduzeća uočava se prostor za napredak. Iako Hrvatska bilježi solidne rezultate u korištenju računarstva u oblaku i analize podataka, udio poduzeća koja sustavno koriste napredne digitalne alate još uvijek zaostaje za vodećim europskim zemljama. Oko 50 posto hrvatskih poduzeća koristi cloud rješenja, dok približno 65 posto primjenjuje barem jednu od tehnologija poput umjetne inteligencije, oblaka ili analitike podataka.

Za razdoblje od 2026. do 2029. predviđena su dodatna sredstva u iznosu od 53 milijuna eura, namijenjena jačanju digitalnog suvereniteta, razvoju AI infrastrukture, zaštiti podataka i unaprjeđenju javnih servisa. U tom kontekstu razvija se i koncept centralizirane CDU infrastrukture i nacionalnog Data Lakea.

Tu je i novi digitalni paket Europske unije. Posebno se ističu zakonodavni okviri poput eIDAS-a 2.0, AI Akta, Akta o podacima, Uredbe o protoku podataka i inicijative EU Cloud Rulebook. Cilj ovih regulativa jest smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike, jačanje zaštite temeljnih prava građana i poticanje inovacija. U dokumentu se naglašava poruka: manje birokracije, više digitalnih rješenja.

Praktična primjena umjetne inteligencije prikazana je kroz primjere u pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju, financijama, obrani i javnoj upravi. Među projektima se ističu automatizirana anonimizacija sudskih odluka, virtualni asistenti, prediktivna analiza trajanja sudskih postupaka, primjena AI-ja u dijagnostici, pametni sustavi u prometu te digitalizacija arhivskog gradiva. Ovi primjeri pokazuju da se umjetna inteligencija promatra kao alat za povećanje učinkovitosti, transparentnosti i kvalitete javnih usluga.

Naglašava se važnost suradnje državnih institucija, gospodarstva, akademske zajednice i socijalnih partnera. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i udruga CroAI istaknuti su kao ključni dionici u oblikovanju nacionalne digitalne politike. Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije navodi se kao primjer uspješne međusektorske suradnje.

Dokument Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju prikazuje Hrvatsku kao zemlju koja je u proteklom desetljeću ostvarila značajan napredak u digitalizaciji javnih usluga, razvoju infrastrukture i institucionalnih kapaciteta. Istodobno, identificira ključne izazove u području digitalnih vještina, transformacije poduzeća i pune integracije umjetne inteligencije u gospodarstvo. Kroz snažna financijska ulaganja, europsku suradnju i nacionalne strategije, Hrvatska se pozicionira kao aktivni sudionik europske digitalne tranzicije, s ambicijom da do 2032. godine izgradi otporno, uključivo i tehnološki konkurentno digitalno društvo.