Vlada donijela odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa

Vlada donijela odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa
DepositPhotos / Ilustracija

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Nacionalnim planom odgovorit će se na nove zahtjevne ciljeve iz komunikacija Europske komisije "Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta - Ususret europskom gigabitnom društvu" i Akcijskog plana "5G za Europu", kojima se potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, koje omogućuju gigabitnu povezivost s ciljem transformacije jedinstvenog digitalnog tržišta prema gigabitnom društvu i razvoju 5G mreža, a koje države članice Europske unije trebaju ostvariti do 2025.

U odluci Vlade stoji da dosadašnji razvoj širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj nije bio dovoljno brz i nije rezultirao dostupnošću širokopojasnog pristupa s dovoljno velikim brzinama, što Hrvatsku prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI 2020) svrstava na 25. mjesto od 27 država članica EU-a.

Stoga se ovim Nacionalnim planom na odgovarajući način adresiraju sve prepreke zbog kojih očekivani ciljevi dostupnosti širokopojasnog pristupa do 2020. godine nisu ostvareni. Takvim se pristupom stvaraju preduvjeti za zaustavljanje daljnjeg zaostajanja Hrvatske po razvijenosti širokopojasnog pristupa unutar EU-a, odnosno stvaraju se preduvjeti za ostvarenje ciljeva gigabitne povezivosti do 2025. godine.

Nacionalnim planom utvrđuju se četiri cilja koja se u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 123/17) smatraju posebnim ciljevima kojima se pridonosi daljnjem ubrzanom razvoju elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u skladu sa zakonodavnim i regulatornim okvirom u području elektroničkih komunikacija:

Prvi posebni cilj odnosi se na uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva kako bi se omogućio širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku ("download"), uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s.

Drugi posebni cilj odnosi se na uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, što uključuje osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zdravstvene ustanove te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika (autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke).

Treći posebni cilj odnosi se na uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca. Urbana područja obuhvaćaju jedinice lokalne samouprave u sastavu četiri urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave u sastavu većih i manjih urbanih područja. Glavni kopneni prometni pravci odnose se na autoceste, državne ceste i željezničke pruge u Hrvatskoj koje čine transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

Četvrti posebni cilj odnosi se na uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima, koja obuhvaćaju sve jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave izvan urbanih područja.