Niz je izazova i pitanja s kojima je suočeno domaće gospodarstvo. Krenuvši od nedostatka kvalificirane radne snage i emigracije visokoobrazovanih radnika, preko uvoza strane radne snage, tehnološkog napretka i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na radne procese, pa sve do nesklada između vještina koje posjeduju radnici i potreba tržišta rada.
No, koji od njih se odmah trebaju naći u fokusu nove Vlade?
Portal MojPosao odgovore je potražio u okviru ankete u kojoj je sudjelovalo više od 400 ispitanika.
Državni nameti obezvrjeđuju rad
Prema mišljenju gotovo polovice sudionika (47%) apsolutni prioritet nove izvršne vlasti treba biti dodatno porezno rasterećenje rada. Potrebno je, poručuju građani, 'smanjiti utjecaj državnih nameta na vrijednost rada', podići neoporezivi dio plaće, ali i dodatno rasteretiti rad umirovljenika.
Svaki peti sudionik ankete (18%) smatra kako jedan od glavnih ciljeva nove vlade mora biti kvalitetnije usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Upisne kvote ne prate realno stanje na tržištu, a potrebno je pokrenuti nove smjerove za tražena zanimanja, poručuju ispitanici.
Aktivacija dijela nezaposlenih i povratak ljudi iz inozemstva
Veliku prepreku napretku i održivosti domaćeg tržišta rada predstavlja i velik broj radno sposobnih, a trenutno nezaposlenih osoba, ističe 16% anketiranih. Rješenje vide u prekvalifikaciji i stručnom osposobljavanju dijela ljudi sa Zavoda za zapošljavanje te sankcioniranju rada 'na crno'.
Svaki deseti ispitanik (10%) ističe kako prioritet mora biti povratak Hrvata iz inozemstva, a 4% naglašava važnost kvalitetne integracije stranih radnika u naše društvo.
Ostali prijedlozi građana uključuju preusmjeravanje viška zaposlenih iz javne uprave i državnih poduzeća u privatni sektor, povećanje vlastite proizvodnje, fleksibilizaciju radnih uvjeta, povećanje minimalne plaće te decentralizaciju države.
Čak 80 posto izvršnih direktora očekuje da će umjetna inteligencija izazvati visok ili srednje visok stupanj promjena u njihovim operativnim sposobnostima, pri čemu se fokus pomiče s digitalnog poslovanja na autonomno poslovanje, pokazuje Gartnerovo istraživanje. Anketa je obuhvatila 469 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja širom svijeta, a provedena je tijekom tri tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2025.
Sandisk je objavio 8,97 milijardi dolara prihoda u fiskalnom četvrtom tromjesečju i prilagođenu dobit od 39,25 dolara po dionici. Oba su rezultata nadmašila tržišna očekivanja, a potražnja za flash memorijom u AI podatkovnim centrima podigla je prodaju znatno iznad razine iz istog razdoblja prošle godine. Važnija nova činjenica od samog kvartalnog skoka jest promjena načina ugovaranja. Izvršni direktor David Goeckeler rekao je Reutersu da Sandisk ima osam dugoročnih sporazuma sa šest kupaca, ukupne vrijednosti veće od 93,9 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do kraja fiskalne godine u srpnju 2027. polovica njezine proizvodnje biti pokrivena takvim ugovorima, a tijekom fiskalne 2028. približno dvije trećine.
Potrošnja električne energije podatkovnih centara širom svijeta trebala bi porasti 26 posto u 2026., procjenjuje Gartner. Ta konzultantska kuća očekuje da će globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara dosegnuti 565 teravatsati u 2026., u odnosu na 447 teravatsati u 2025.
