Hrvatska udruga poslodavaca očekuje da će Vlada RH ipak dati prilike za promjene Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

HUP kao socijalni partner još uvijek od Vlade RH nije dobio povratnu informaciju na zamolbu za detaljniji uvid u rashodovne i investicijske stavke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ističe za ICTbusiness.info Hrvoje Balen, dopredsjednika HUP-ICT-a i HUP koordinatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Prema njegovim riječima prikazom „Sažetka nacrta“ HUP-u, kao socijalnom partneru, Vlada je nažalost stvorila nepovjerenje prema tvrtkama koje prema navodima gotovo cijele stručne ekonomske i poduzetničke javnosti, jedine mogu kreirati stvarni oporavak, otpornost i dugoročnu diverzifikaciju hrvatskog gospodarstva.

Projekti koji su „procurili“ u javnost ne daju nam nadu u to da se ide u pravom smjeru, bojimo se da će se sredstva usmjeriti isključivo u javne servise, čija digitalizacija nam svakako jest potrebna, ali ako se usmjerimo samo na tu jednu od tri komponente digitalizacije, dovest ćemo u pitanje razvoj drugačijeg i raznovrsnijeg gospodarstva, a velika je i vjerojatnost da ćemo u nekoj sljedećoj krizi opet ovisiti o donacijama iz EU.

Smatrate li opravdanim da se nisu konzultirali poduzetnici oko NPOO? Može li se još nešto učiniti i kako? Zašto je NPOO predstavljen samo u sažetku?

Smatramo da nije u redu ovako strateški dokument ne kreirati u suradnji s najznačajnijim hrvatskim poslodavcima i granskim udrugama. Također, ne možemo prihvatiti da se o raspodjeli 46 milijardi kuna za oporavak i otpornost ne raspravlja na razini pojedinih projektnih inicijativa već „zamaskirano“ kroz zbirne vrijednosti. Prikazom „Sažetka nacrta“ HUP-u, kao socijalnom partneru, Vlada je nažalost stvorila nepovjerenje prema tvrtkama koje prema navodima gotovo cijele stručne ekonomske i poduzetničke javnosti, jedine mogu kreirati stvarni oporavak, otpornost i dugoročnu diverzifikaciju hrvatskog gospodarstva.

Nažalost, prve konzultacije u kojima smo imali priliku prezentirati naše strukturirane projekte koji bi direktno potaknuli višestruke privatne investicije, imali smo tek s tri ministarstva i to 20 dana prije roka za predaju kompletnog dokumenta.

Nažalost, još uvijek nismo dobili povratnu informaciju na našu zamolbu za detaljniji uvid u rashodovne i investicijske stavke Plana. I dalje se nadamo da će Vlada uključiti prijedloge poduzetnika u dorađenu verziju dokumenta i znatno više sredstava prealocirati iz infrastrukturnih projekata u rast konkurentnosti inovativnih i proizvodnih tvrtki. Naime, mnogobrojne investicije bi se mogle provoditi iz puno prikladnijih izvora financiranja jer nam u ovom trenutku prioritet mora biti stvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta u privatnom sektoru.

Iskustvo iz prošle krize naučilo nas je da ogromne investicije u prometne pravce, kanalizacije i javni sektor nisu spriječile ogroman gospodarski pad i činjenicu da smo se od zadnje krize oporavljali najdulje od svih članica EU. Također, takvi projekti nisu stvorili europsku ili globalnu konkurentnost firmi koje su kroz javnu nabavu provodile iste. Štoviše, mnoge od tih firmi su u krizi jednostavno nestale, a infrastrukturu nam danas mahom grade firme iz Kine, Turske ili eventualno ostatka EU.

HUP od svojih zahtjeva neće odustati, nastavljamo razgovore s Europskom komisijom i zajedničkim inicijativama Business Europe, a Vladi ćemo dostavljati naše prijedloge projekata i prioritetnih područja u nadi da će ih premijer uvažiti, s ciljem stvaranja što jačeg i otpornijeg gospodarstva i društva.

Što uopće NPOO donosi konkretno gospodarstvu, pa samim time i ICT industriji?

Nacionalni plan oporavka i otpornosti osmišljen je kao vrlo moćno sredstvo za oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, ali isto tako i kao sredstvo koje će europska gospodarstva učiniti otpornijima i jačima u trenutku susreta sa svim budućim krizama i potencijalnim nepredviđenim izazovima. NPOO, ako se sredstva unutar njega pravilno iskoriste, može biti odskočna daska za brojne hrvatske kvalitetne i inovativne ICT projekte kojima je potreban dodatni zamašnjak za ispunjenje svoje vizije rasta i razvoja.

Takve tvrtke su, vidimo i po ovoj krizi, vrlo otporne na eksterne šokove, zapošljavaju velik broj stručnjaka svih kategorija, a njihov rast svakako doprinosi i multiplikativnom učinku na domaći BDP koji će uz takva radna mjesta i povećanje osobne potrošnje zasigurno ostvariti veći rast nego je to do sada bio slučaj.

Što će HUP ICT učiniti kako bi se zaista novac usmjerio gospodarstvu i potaknuo popravak i rast?

HUP ICT će uz druge granske udruge okupljene u HUP-u nastaviti sa svojim zahtjevima i pokušati za cijelu ICT zajednicu ispregovarati što bolje uvjete na predstojećim sastancima s resornim ministrima i Vladom RH, prvenstveno u inicijativama za usmjeravanje bespovratnih sredstava u podizanje konkurentnosti domaćih IT tvrtki, alokaciju značajnijih sredstava za istraživanje, razvoj i inovacije te nastavak izgradnje širokopojasnog pristupa internetu.

Osim toga, svakako ćemo se angažirati oko smjernica za provedbu investicija u digitalizaciju javnog sektora te povećanje iznosa bespovratnih sredstava u izgradnju konkurentnosti proizvodnih tvrtki kroz primjenu koncepata industrije 4.0

Može li se govoriti o poticanju digitalne transformacije, digitalizacije kada se zapravo malo zna kome sve i pod kojim uvjetima ide novac?

Trenutno je vrlo teško o ičemu konkretno govoriti kada nisu poznate financijske alokacije za pojedine podkomponente i inicijative. Projekti koji su „procurili“ u javnost ne daju nam nadu u to da se ide u pravom smjeru, bojimo se da će se sredstva usmjeriti isključivo u javne servise, čija digitalizacija nam svakako jest potrebna, ali ako se usmjerimo samo na tu jednu od tri komponente digitalizacije, dovest ćemo u pitanje razvoj drugačijeg i raznovrsnijeg gospodarstva, a velika je i vjerojatnost da ćemo u nekoj sljedećoj krizi opet ovisiti o donacijama iz EU.

Za takav iskorak potrebni su nam kvalitetni, inovativni projekti kojima možemo konkurirati na europskom i svjetskim tržištima te koji će nam stvoriti dugoročni rast i razvoj, otvoriti visokokvalificirana radna mjesta te privući najbolje kadrove u Hrvatsku. Uvrštenjem projekata poticanja konkurentnosti domaćih tvrtki, ICT sektor bi u sljedećih 5 godina mogao stvoriti par tisuća radnih mjesta i podići možda i desetak kompanija koje bi dosegle broj zaposlenih i široki eko sustav kakav danas razvijaju Infobip, Rimac automobili i druge uspješne tehnološke kompanije u široj europskoj regiji.