Poredak TOP 100 najboljih tvrtki prema novostvorenoj vrijednosti u segmentu računala u 2025. godini pokazuje tržište u kojem nekoliko velikih igrača i dalje nosi najveći dio ukupne vrijednosti, ali i tržište u kojem se iza njih sve snažnije probijaju tvrtke s drukčijim modelima rasta. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i fokusira se na novostvorenu vrijednost kao pokazatelj ekonomske snage, produktivnosti i sposobnosti tvrtki da iz poslovanja stvore dodanu vrijednost. Za razliku od prihoda, koji često mogu biti pod snažnim utjecajem distribucije, nabave i volumena robe, novostvorena vrijednost bolje pokazuje koliko poduzeće doista doprinosi ekonomiji kroz rad, znanje, marže, organizaciju i operativnu učinkovitost.

Analiza TOP 100 tvrtki prema visini neto plaće u 2025. godini pokazuje jedan od najzanimljivijih presjeka hrvatskog ICT tržišta, jer ne mjeri veličinu prihoda, broj zaposlenih ili tržišnu masu, nego razinu prosječne isplaćene neto plaće u promatranim djelatnostima segmenta računala. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvat je definiran prema pretežitom NKD-u tvrtki. Upravo zato ovaj poredak treba čitati kao pokazatelj pozicije znanja, specijalizacije, strukture zaposlenih i poslovnih modela, ali i kao upozorenje da visoka prosječna neto plaća kod manjih subjekata može biti rezultat vrlo specifične vlasničke, kadrovske ili projektne strukture.

Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje rast ukupnog broja tvrtki, ali i vrlo jasnu razliku između nekoliko velikih poslodavaca i široke baze malih poduzetnika. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu su TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih u segmentu računala. Na vrhu ljestvice nalazi se IBM Hrvatska s 411 zaposlenih, čime zadržava poziciju najvećeg poslodavca u ovoj skupini, iako je broj zaposlenih smanjen u odnosu na 443 u 2024. i 457 u 2023. godini. Drugo mjesto drži M SAN Grupa s 217 zaposlenih, odnosno 29 manje nego godinu prije, ali i dalje znatno više nego 2021. kada je imala 143 zaposlenih. Treći je ALTPRO s 200 zaposlenih, gotovo na istoj razini kao 2024., kada je imao 201 zaposlenog, ali osjetno iznad 139 zaposlenih iz 2021. godine.

Segment računala u hrvatskom ICT tržištu u 2025. godini pokazuje dvostruku sliku: s jedne strane zadržava se visoka profitabilnost vodećih tvrtki, a s druge se vidi pritisak na dio velikih igrača koji su prethodnih godina ostvarivali iznadprosječne rezultate. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća TOP 100 tvrtki prema neto dobiti u segmentu računala. U fokusu su prije svega najbolji među najboljima, odnosno TOP 10 tvrtki prema neto dobiti, jer upravo one najjasnije pokazuju gdje se u ovom dijelu tržišta stvaraju najveće zarade.

Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.

Novostvorena vrijednost jedan je od ključnih ekonomskih pokazatelja jer mjeri koliko domaća ICT industrija doista doprinosi gospodarstvu, ne samo kroz promet i prihode, nego kroz stvaranje stvarne ekonomske vrijednosti. Kod 100 najvećih domaćih ICT kompanija, novostvorena vrijednost predstavlja razliku između ukupnih prihoda i troškova nabave roba i usluga od drugih poduzeća, odnosno iznos koji ostaje za isplatu plaća, poreza, amortizacije i dobiti. Visoka novostvorena vrijednost pokazuje da kompanije generiraju značajnu dodanu vrijednost kroz razvoj, inovacije i specijalizirane usluge, a ne samo kroz distribuciju ili prodaju gotovih proizvoda.

Neto plaće u domaćem ICT sektoru važan su pokazatelj konkurentnosti industrije na tržištu rada, ali i jedan od ključnih čimbenika u privlačenju i zadržavanju vrhunskih stručnjaka. Kod 100 najvećih domaćih ICT kompanija, visina plaća izravno odražava potražnju za specijaliziranim znanjima, složenost poslova te razinu odgovornosti zaposlenih. ICT sektor u pravilu nudi natprosječne plaće u odnosu na prosjek nacionalnog gospodarstva, čime privlači talentirane stručnjake iz različitih područja, od softverskog inženjerstva i mrežnih tehnologija do kibernetičke sigurnosti i upravljanja projektima.

Zaposlenost u ICT industriji jedan je od ključnih pokazatelja snage i dugoročne održivosti sektora, a kod 100 najvećih domaćih ICT kompanija ona izravno odražava sposobnost privlačenja, zadržavanja i razvoja visoko kvalificiranih stručnjaka. U industriji koja se temelji na znanju, inovacijama i brzom usvajanju novih tehnologija, ljudi su najvrjedniji resurs i glavni pokretač konkurentnosti.

Uvoz na domaćem ICT tržištu važan je pokazatelj povezanosti Hrvatske s globalnim tehnološkim lancima vrijednosti i dostupnosti najnovijih rješenja domaćim korisnicima. Kod 100 najvećih domaćih ICT kompanija, uvoz se najčešće odnosi na nabavu hardverske opreme, komponenti, softverskih licenci i specijaliziranih tehnologija koje se zatim prodaju, integriraju ili prilagođavaju lokalnim potrebama. Visoka razina uvoza može ukazivati na snažnu potražnju za naprednim tehnologijama koje se ne proizvode u zemlji, ali i na ovisnost o stranim dobavljačima.

Izvoz 100 najvećih domaćih ICT kompanija snažan je pokazatelj međunarodne konkurentnosti i sposobnosti domaće industrije da uspješno plasira svoja rješenja izvan granica Hrvatske. U sektoru koji se temelji na znanju, inovacijama i digitalnim uslugama, izvoz ne znači samo prodaju proizvoda ili usluga na stranom tržištu, već i potvrdu kvalitete i globalne relevantnosti domaćih rješenja. Visok udio prihoda od izvoza pokazuje da tvrtke ne ovise isključivo o domaćem tržištu, već diversificiraju izvore prihoda i smanjuju poslovne rizike.

Neto dobit 100 najvećih domaćih ICT kompanija predstavlja najkonkretniji pokazatelj uspješnosti poslovanja, jer prikazuje koliko tvrtke stvarno zadrže nakon što se uračunaju svi troškovi, porezi, kamate i amortizacija. Za razliku od prihoda ili EBITDA-e, neto dobit odražava ukupnu financijsku učinkovitost, uključujući i utjecaj financijskih odluka, poreznih obveza te strateških ulaganja. Visoka neto dobit znak je da kompanija ne samo da učinkovito posluje, nego i da uspješno upravlja svim aspektima financija, od troškova poslovanja do kapitalne strukture.

EBITDA, odnosno dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije, jedan je od najvažnijih financijskih pokazatelja kada se analizira poslovna snaga i operativna učinkovitost 100 najvećih domaćih ICT kompanija. Za razliku od samog prihoda, EBITDA otkriva koliko tvrtke zaista zarađuju iz svoje osnovne djelatnosti, neovisno o financijskoj strukturi, poreznim obvezama ili investicijskim ciklusima. Visoka EBITDA ukazuje na zdrav poslovni model, učinkovito upravljanje troškovima i sposobnost generiranja stabilnih novčanih tokova. U ICT sektoru, gdje su ulaganja u razvoj, infrastrukturu i ljudske resurse visoka, EBITDA je ključna za procjenu dugoročne održivosti poslovanja. 

Prihodi 100 najvećih domaćih ICT kompanija predstavljaju jasan pokazatelj snage i smjera razvoja ovog iznimno dinamičnog sektora. Kao jedan od ključnih pokretača digitalne transformacije gospodarstva, ICT industrija u Hrvatskoj ostvaruje kontinuirani rast, a financijski rezultati vodećih poduzeća odražavaju njihovu sposobnost prilagodbe tržišnim izazovima i tehnološkim promjenama. Ukupni prihodi TOP 100 kompanija ne samo da ilustriraju veličinu tržišta, već i otkrivaju strukturu industrije, udio pojedinih segmenata te jačinu izvoznog potencijala. Analiza kretanja tih prihoda omogućuje uvid u to kako se domaće tvrtke pozicioniraju u odnosu na međunarodnu konkurenciju i u kojim područjima bilježe najveći rast. Stabilan ili rastući prihod signal je tržišne otpornosti, dok padovi upozoravaju na promjene u potražnji ili povećani pritisak konkurencije.

Novostvorena vrijednost u softverskom segmentu domaće ICT industrije odražava stvarnu sposobnost tvrtki da kroz inovacije, razvoj vlastitih rješenja i specijalizirane usluge generiraju dodatnu ekonomsku vrijednost iznad osnovnih ulaznih troškova. Upravo softverske tvrtke prednjače u stvaranju visokog udjela novostvorene vrijednosti, jer kroz znanje, kreativnost i intelektualni kapital značajno doprinose rastu profitabilnosti i konkurentnosti cijelog sektora. Ovaj pokazatelj jasno ukazuje na transformaciju domaće ICT industrije iz tradicionalnih oblika poslovanja prema modelima s većom dodanom vrijednošću, gdje je u fokusu razvoj proizvoda, izvoza i globalne prisutnosti.

Rast neto plaća u softverskom segmentu domaće ICT industrije izravno odražava visoku potražnju za stručnjacima i konkurentnost ovog dijela tržišta. Softverske tvrtke, suočene s globalnom borbom za talente, kontinuirano povećavaju neto primanja kako bi privukle i zadržale najkvalificiranije programere, analitičare i IT stručnjake. Veće neto plaće motiviraju zaposlenike na profesionalni razvoj, inovativnost i preuzimanje odgovornosti za složene projekte, što u konačnici podiže kvalitetu isporučenih rješenja i usluga. Povećanje neto plaća ima pozitivan učinak i na ukupno gospodarstvo, jer podiže životni standard zaposlenih te potiče potrošnju i ulaganja u lokalnim zajednicama.

Nakon analize impresivnog izvoza, važno je sagledati i drugu stranu medalje – uvoz, koji otkriva ovisnost domaćeg tržišta o globalnim softverskim platformama i alatima. Dok hrvatske tvrtke uspješno prodaju svoja rješenja svijetu, cjelokupno gospodarstvo, javni sektor, ali i same softverske tvrtke, svakodnevno funkcioniraju koristeći uvozni softver. To uključuje sve, od operativnih sustava i uredskih paketa, do visoko specijaliziranih alata za projektiranje, dizajn, te ključnih poslovnih sustava poput ERP i CRM platformi. Posebno značajan dio uvoza danas čine i plaćanja za korištenje globalnih "cloud" infrastruktura, na kojima se temelji velik dio domaće digitalne ekonomije. Analiza uvoza stoga je ključna za razumijevanje pune slike – ne samo odljeva sredstava, već i stupnja digitalizacije i tehnološke ovisnosti Hrvatske.

Zaposlenost u softverskom dijelu ICT sektora nezaobilazan je pokazatelj snage i potencijala ovog segmenta za dugoročni razvoj domaće industrije. Stalni rast broja zaposlenih ukazuje na kontinuiranu potrebu za novim znanjima i vještinama, ali i na širinu projekata te inovativnost softverskih tvrtki. Upravo su stručnjaci iz ovog područja ključni za razvoj novih proizvoda, implementaciju naprednih tehnologija i prilagodbu globalnim trendovima, čime se dodatno jača konkurentnost i otpornost cijelog sektora.

Izvoz u softverskom dijelu ICT sektora postaje jedan od najjačih pokretača rasta i međunarodne afirmacije domaćih tvrtki. Sve veći udio prihoda koji dolazi iz inozemstva svjedoči o globalnoj konkurentnosti hrvatskih softverskih rješenja i sposobnosti prilagodbe različitim tržištima i poslovnim praksama. Izvoz softverskih proizvoda, aplikacija i usluga omogućuje tvrtkama da diversificiraju izvore prihoda, smanje ovisnost o domaćem tržištu i ostvare značajne referentne projekte na međunarodnoj razini.