Vodeći uvoznici Intesa Sanpaolo International Value Services, Combis i Span

Nakon analize impresivnog izvoza, važno je sagledati i drugu stranu medalje – uvoz, koji otkriva ovisnost domaćeg tržišta o globalnim softverskim platformama i alatima. Dok hrvatske tvrtke uspješno prodaju svoja rješenja svijetu, cjelokupno gospodarstvo, javni sektor, ali i same softverske tvrtke, svakodnevno funkcioniraju koristeći uvozni softver. To uključuje sve, od operativnih sustava i uredskih paketa, do visoko specijaliziranih alata za projektiranje, dizajn, te ključnih poslovnih sustava poput ERP i CRM platformi. Posebno značajan dio uvoza danas čine i plaćanja za korištenje globalnih "cloud" infrastruktura, na kojima se temelji velik dio domaće digitalne ekonomije. Analiza uvoza stoga je ključna za razumijevanje pune slike – ne samo odljeva sredstava, već i stupnja digitalizacije i tehnološke ovisnosti Hrvatske.

Uvoz u softverskom dijelu ICT sektora odražava potrebu domaćih tvrtki za praćenjem najnovijih globalnih trendova, alata i rješenja koji omogućuju podizanje kvalitete i konkurentnosti njihovih proizvoda i usluga. Nabava inozemnih softverskih licenci, razvojnih platformi i specijaliziranih aplikacija često je nužna kako bi se zadovoljili zahtjevi klijenata, ubrzala digitalna transformacija i održao korak s brzim tehnološkim promjenama.

Uvoz softvera također omogućuje domaćim tvrtkama da integrišu najbolje prakse iz inozemstva, unaprijede vlastite procese te razviju inovativna rješenja prilagođena globalnom tržištu. Iako je primarni fokus sektora na razvoju i izvozu vlastitih proizvoda, uvoz ostaje važan za osiguravanje tehnološke ažurnosti i podizanje ukupne razine znanja u industriji. Upravo ta sinergija domaćih i inozemnih softverskih rješenja jača ukupnu konkurentnost hrvatskog ICT sektora te mu omogućuje još brži razvoj i prilagodbu promjenama na svjetskom tržištu.

Krećemo dalje s našom godišnjom analizom ICT tržišta i to prema uvozu softverskog segmenta u 2024 godini koji je prema podacima iz godišnjih financijskih izvješća za prošlu godinu, koje je osigurao Dun & Bradstreet Hrvatska, a analizirao ICTBusiness.info donio nastavak rasta u softverskom sektoru.

Prema podacima za 2024. godinu, uvoz u ICT sektoru predvodi INTESA Sanpaolo International Value Services s iznosom od čak 72,8 milijuna eura. Ova kompanija bilježi snažan rast uvoza u odnosu na prethodnu godinu, s rastom od čak 47,25 posto, dok petogodišnji prosječni rast (CAGR) ne može biti izračunat jer nisu dostupni svi podaci za početne godine. U svakom slučaju, riječ je o naglom skoku uvoza koji je posljedica snažnog širenja poslovanja i implementacije novih tehnoloških rješenja, pogotovo u segmentu usluga za financijsku industriju.

Na drugom mjestu nalazi se Combis s 65,7 milijuna eura uvoza u 2024. godini, što predstavlja rast od 19,07 posto u odnosu na 2023. godinu. Tijekom petogodišnjeg razdoblja Combis bilježi prosječan godišnji rast uvoza od 10,34 posto. Tvrtka je snažno orijentirana na nabavu napredne opreme, softvera i ICT rješenja koja ugrađuje u projekte za brojne klijente iz javnog i privatnog sektora.

Treće mjesto zauzima Span s 50,2 milijuna eura uvoza, uz rast od 9,81 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu te izuzetno visoki prosječni godišnji rast od 16,86 posto u proteklih pet godina. Span, koji je poznat po isporuci naprednih cloud i infrastrukturnih rješenja, nastavlja kontinuirano povećavati uvoz napredne informatičke opreme i softvera.

Četvrti je Ericsson Nikola Tesla s 49,9 milijuna eura uvoza i rastom od 5,84 posto u odnosu na 2023. godinu. Ipak, promatrajući petogodišnje razdoblje, tvrtka bilježi negativni prosječni godišnji rast uvoza od -7,73 posto, što upućuje na optimizaciju nabavnih lanaca i veću domaću komponentu u isporuci rješenja.

Na petom mjestu je Noovo Internet, koji 2024. godine ostvaruje uvoz od 41,3 milijuna eura, no tu se vidi značajan pad od 67,29 posto u odnosu na 2023., iako je petogodišnji prosjek iznimno visok – čak 39,51 posto. Ovaj skok u pojedinim godinama vezan je uz velike investicijske cikluse i implementaciju novih tehnologija.

Šestu poziciju drži Tri plus grupa s uvozom od 25,4 milijuna eura i iznimnim rastom u 2024. godini, nakon prošlogodišnjeg vrlo niskog iznosa. Ova tvrtka bilježi povremeno vrlo velike oscilacije u uvozu, što je povezano s realizacijom velikih infrastrukturnih projekata.

Na sedmom mjestu je Exclusive Networks Croatia s 20,8 milijuna eura uvoza, zadržavajući isti iznos kao godinu prije, a prosječni godišnji rast uvoza u pet godina iznosi 15,81 posto. Ova tvrtka specijalizirana je za distribuciju naprednih sigurnosnih i mrežnih rješenja, zbog čega stabilno ostvaruje visoke razine uvoza.

King ICT je osmi s uvozom od 19 milijuna eura, što je pad od 10,66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je petogodišnji rast 8,37 posto. Pad uvoza u 2024. godini ukazuje na završetak većih projekata i fokus na optimizaciju poslovanja.

Tele Systems bilježi izuzetno snažan rast uvoza u 2024., s gotovo 17,6 milijuna eura, odnosno porast od čak 247,66 posto u odnosu na 2023., čime potvrđuje dinamiku poslovanja koja se temelji na velikim infrastrukturnim implementacijama.

Na desetom mjestu nalazi se Nexi Croatia s uvozom od 16,5 milijuna eura i godišnjim rastom od 29,73 posto, dok je petogodišnji prosjek neznatan, svega 0,50 posto. Rast uvoza u posljednjoj godini rezultat je snažnog ulaganja u digitalne tehnologije i usluge plaćanja.

Podaci jasno pokazuju da najveći uvoznici u ICT sektoru mahom bilježe dvoznamenkaste stope rasta, najviše kao rezultat tehnološkog napretka i stalne potrebe za implementacijom naprednih rješenja, dok oscilacije kod pojedinih tvrtki upućuju na cikličnost investicija i intenzitet projekata.

Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.10 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno čak gotovo 26 tisuća tvrtki. 

TOP 20 tvrtki u softverskom segmentu u ICT sektoru od 2019 do 2024. godine prema uvozu  u 2024. te promjena uvoza u posljednjih pet godina

Izvor: Dun & Bradstreet Hrvatska, analiza ICTBusiness.info