Softverski segment nosi ICT izvoz, a udjel mu je gotovo 84 posto

Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.

Najvažniji zaključak proizlazi iz same strukture rasta. Softver je 2025. ostvario 2,126 milijardi eura izvoza, što je 150,6 milijuna eura više nego godinu prije i čak 988,7 milijuna eura više nego 2021. godine. To znači da je gotovo cijeli neto prirast ukupnog ICT izvoza u petogodišnjem razdoblju došao iz softverskog segmenta. Udio softvera u ukupnom izvozu porastao je na približno 83,9 posto, čime je potvrđena njegova dominantna pozicija u hrvatskom ICT-u. Još je važnije da softver, unatoč usporavanju u 2025., i dalje raste solidnom stopom od 7,62 posto na godišnjoj razini. Petogodišnji CAGR od 16,92 posto pokazuje da nije riječ o jednokratnom skoku, nego o kontinuiranom izvoznom trendu koji je hrvatske softverske tvrtke pozicionirao kao najpropulzivniji dio digitalne ekonomije.

Rast softvera pritom je bio najbrži na početku razdoblja, kada je izvoz 2022. skočio 36,32 posto, s 1,138 na 1,551 milijardu eura. Nakon toga rast se stabilizirao: 2023. iznosio je 10,35 posto, 2024. 15,45 posto, a 2025. 7,62 posto. Takva dinamika upućuje na zreliju fazu sektora. Softverske tvrtke očito su zadržale sposobnost širenja na inozemnim tržištima, ali se tempo rasta normalizira nakon iznimno snažnog razdoblja ubrzanja. To ne mora biti negativan signal; naprotiv, kod sektora koji već prelazi dvije milijarde eura izvoza i niže jednoznamenkaste stope rasta znače apsolutno vrlo velik prirast. U 2025. softver je, sam za sebe, povećao izvoz za više nego što su zajedno izvezli komunikacije i telekomi.

Računalni segment daje drukčiju sliku. Izvoz je 2025. iznosio 251,0 milijun eura, što je blagi pad od 0,50 posto u odnosu na 2024., kada je dosegnuo 252,3 milijuna eura. Iako je petogodišnji trend još uvijek pozitivan, jer je izvoz u odnosu na 2021. povećan za 67,1 milijun eura, godišnja dinamika pokazuje postupno usporavanje. Nakon rasta od 22,12 posto u 2022., stopa se spustila na 4,99 posto u 2023. i 6,97 posto u 2024., da bi u 2025. prešla u minimalan minus. Petogodišnji CAGR od 8,08 posto potvrđuje da je segment u cjelini rastao, ali znatno sporije od softvera. Njegov udio u ukupnom izvozu pao je na nešto manje od 10 posto, što pokazuje da se sve manje može promatrati kao glavni izvor ekspanzije ICT tržišta.

Najslabiji rezultat u 2025. bilježe komunikacije i telekomi. Izvoz tog segmenta smanjen je s 173,0 milijuna eura u 2024. na 157,2 milijuna eura u 2025., odnosno za 9,12 posto. Time je prekinut rast koji je trajao od 2021. do 2024. godine. U apsolutnom iznosu pad iznosi 15,8 milijuna eura, što nije dovoljno da ugrozi ukupnu sliku ICT izvoza jer ga softver više nego nadoknađuje, ali je važan signal o promjeni doprinosa pojedinih segmenata. Komunikacije i telekomi u pet godina ipak bilježe pozitivan CAGR od 8,89 posto, jer je izvoz 2021. bio 111,8 milijuna eura, no rezultat iz 2025. pokazuje da taj segment više ne raste linearno i da je izložen snažnijim oscilacijama.

Usporedba tri segmenta jasno pokazuje asimetriju hrvatskog ICT izvoza. Softver je između 2021. i 2025. povećao izvoz za 86,9 posto, računalni segment za 36,5 posto, a komunikacije i telekomi za 40,6 posto. Ukupno tržište raslo je 76,8 posto, što znači da je prosjek gotovo u potpunosti oblikovan softverskim rezultatom. Bez softvera, slika ICT izvoza bila bi znatno skromnija: računalni i telekomunikacijski segment zajedno u 2025. ostvaruju 408,3 milijuna eura izvoza, što je manje od petine ukupnog iznosa. To potvrđuje da hrvatski ICT izvoz više nije široko ravnomjerno raspoređen po svim tehnološkim podsegmentima, nego je koncentriran u djelatnostima razvoja, implementacije i prodaje softverskih rješenja.

Takva koncentracija ima dvije strane. S jedne strane, ona je izraz konkurentnosti domaćih softverskih tvrtki na međunarodnom tržištu, sposobnosti rada za strane klijente, razvoja vlastitih proizvoda i usluga te uključivanja u globalne digitalne lance vrijednosti. S druge strane, ona povećava ovisnost ukupnih izvoznih rezultata o jednom segmentu. Ako bi softverski rast značajnije usporio, ukupni ICT izvoz teško bi mogao zadržati sadašnju dinamiku samo na temelju računalnog i telekomunikacijskog izvoza. Upravo zato 2025. treba čitati kao godinu u kojoj hrvatski ICT i dalje raste, ali u kojoj se razlike među segmentima dodatno povećavaju.

Ukupan rast od 5,56 posto u 2025. na prvi pogled može izgledati kao usporavanje, no treba ga promatrati u kontekstu visoke baze iz prethodnih godina. Od 2021. do 2025. izvoz je svake godine rastao, a najveći skok dogodio se 2022., kada je ukupni izvoz porastao 34 posto. Nakon toga tržište je nastavilo rasti stabilnije, uz 9,49 posto u 2023., 14,17 posto u 2024. i 5,56 posto u 2025. To pokazuje da je riječ o sektoru koji se, nakon snažnog postpandemijskog i digitalizacijskog ubrzanja, kreće prema zrelijem obrascu rasta. Ključno pitanje za sljedeće godine bit će može li softver zadržati dvoznamenkaste ili barem visoke jednoznamenkaste stope rasta te mogu li računalni i komunikacijski segment ponovno dati snažniji doprinos ukupnom izvozu.

Metodološki, analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u, odnosno grupiranju djelatnosti u tri segmenta. Segment softvera obuhvaća NKD 58.21 Izdavanje računalnih igara, NKD 58.29 Izdavanje ostalog softvera, NKD 62.01 Računalno programiranje, NKD 62.02 Savjetovanje u vezi s računalima i NKD 62.09 Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima. Segment računala obuhvaća NKD 26.20 Proizvodnja računala i periferne opreme, NKD 46.51 Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i softverom, NKD 47.41 Trgovina na malo računalima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim prodavaonicama te NKD 95.11 Popravak računala i periferne opreme. Segment telekomi / komunikacija obuhvaća NKD 61.10 Djelatnosti žičane telekomunikacije, NKD 61.20 Djelatnosti bežične telekomunikacije, NKD 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije i NKD 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti.

Izvoz po godinama

Izvor: Fina Info.BIZ

Godišnja promjena i CAGR

Izvor: Fina Info.BIZ