Zakon o kibernetičkoj sigurnosti više nije regulatorna vijest, već je poslovna stvarnost. Za mnoge tvrtke, način na koji će pristupiti usklađenju odlučit će hoće li ono postati strateška prednost ili skupa birokratska vježba. No, na tržištu se već jasno vidi opasan raskol koji prijeti samoj srži tog procesa. 

Dezinformacije su prešle granicu sigurnosnog izazova – postale su alat destabilizacije sustava. Ovo je nova dimenzija poslovnog rizika.
Dok kompanije ulažu milijune u digitalnu transformaciju, paralelno se odvija tihi, ali sustavni napad na ono što im je najvrjednije – povjerenje dioničara, stabilnost tržišnog položaja i integritet odlučivanja.

Ušli smo u novo razdoblje u kojem se kibernetička sigurnost više ne promatra kao tehnički izazov koji pripada isključivo IT odjelu. Sve je jasnije da je riječ o poslovnom pa onda i strateškom pitanju – pitanju kontinuiteta, povjerenja i, odnedavno, i zakonske odgovornosti.

Upravo sada, diljem Hrvatske, pravni zastupnici kategoriziranih tvrtki razmatraju sadržaj rješenja o kategorizaciji sukladno Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajućoj Uredbi. 

Kada saznate da je vaša tvrtka napadnuta, to nije početak problema. To je kraj. Ransomware je već unutar vašeg sustava. Podaci su već izvučeni. Pristup vašim ključnim resursima već je prodan na dark webu.

Početak nove godine prirodno donosi trenutke refleksije i analize. To je vrijeme kada poslovni lideri preispituju prošle trendove, uspoređuju predviđanja s realnošću te procjenjuju što je funkcioniralo, a što je ostalo u domeni teorije. Gledajući unatrag na predviđanja za 2024., jasno je da neka nisu ostvarila očekivani učinak, dok su druga, možda manje istaknuta, pokazala svoju stvarnu težinu.

Uloga upravnih odbora u kibernetičkoj sigurnosti nikada nije bila kritičnija. S napredovanjem kibernetičkih prijetnji i uvođenjem strožih regulatornih zahtjeva poput NIS2 direktive i Cyber Resilience Act-a (CRA), odbori moraju zauzeti aktivniji i strateškiji pristup.

S pojmom, funkcijom i važnosti IT-ja već smo upoznati, no veliki nam je izazov ispravno adresirati izazove operativnih tehnologija, tj. OT-ja. OT, većinom nam je poznat iz industrijskih postrojenja i industrijske automatizacije. OT sustavi (Operational Technology) čine (računalni) sustavi ukljucujuci hardver i softver, koji se koriste za nadzor, upravljanje, automatizaciju i kontrolu procesa u industriji, energetici, prometu i mnogim drugim sektorima.

Vrlo često se “Tier“ standardi kod podatkovnih centara poistovjećuju sa SLA-om (Service Level Agreement). Tier nije SLA, ali je SLA povezan sa Tierom.

Računarstvo u oblaku ili popularnije nazvan Cloud i tehnologija uistinu su revolucionirali način na koji prikupljamo, obrađujemo i pohranjujemo podatke. Organizacije sve više premještaju cijelu svoju infrastrukturu u oblak, pohranjujući svoje podatke u sigurne, šifrirane podatkovne centre. To ne znači da sigurnost podataka više nije problem. Budući da podatkovni centri sadrže osjetljiv i vrijedan sadržaj, moraju biti čvrsto zaštićeni, fizički i virtualno.

Suvremeno poslovanje pod stalnim je pritiskom implementacije novih tehnologija koje omogućavaju neometano poslovanje, vodeći pri tom strogo računa o zaštiti ključnih podataka, poslovnih aplikacija, i ne manje važno, poslovnih procesa. Također, poslovni procesi moraju biti dostupni putem Interneta 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i 365 dana u godini (ili 366 dana u godini ukoliko je godina prijestupna).

Kako bi uhvatili korak sa digitalnom transformacijom i pratećom hrpom zahtjeva koje ona nosi sa sobom tvrtke sve više u svim djelatnostima preusmjeravaju svoju infrastrukturu u podatkovne centre izvan svojih organizacija. Time si tvrtke omogućavaju brojne prednosti kao što su fleksibilnost infrastrukture, bolja mogućnost oporavka, jednostavniji pristup javnim operaterima u oblaku i na kraju niži ukupni trošak.

Razmišljanje o prebacivanju informacijskih sustava u cloud kod većine korisnika i dalje stvara nedoumice. Kolokacija, privatni oblak, javni oblak, hibridno okruženje modeli su koji stoje na raspolaganju korisnicima. Svaki od navedenih modela za korisnike ima određenih prednosti.

2,8 kvintilijuna (kvintilijun 10³⁰ - ili 10 sa trideset nula) bajta je broj podataka koji se svakodnevno generira u cijelom svijetu i najveći je izazov danas pronaći odgovarajući kapacitet za skladištenje podataka i prateće infrastrukture. Sukladno poslovanju tvrtke traže skalabilna, fleksibilna i ekonomično prihvatljiva rješenja kako bi udovoljila zahtjevima suvremenog poslovanja.

Edge computing neće mijenjati industriju podatkovnih centara već će ju nadopuniti sukladno promjenama koje tehnologija i potrebe tržišta donose. Promjene koje nastaju odnose se na povećanu gustoću prisutnosti mikro i mini podatkovnih centara uz tradicionalne velike centralizirane podatkovne centre koji su već prisutni.

Svjedoci smo jednog od najvećih ekonomskih izazova modernog poslovanja uzrokovanog pandemijom COVID-19. Potreseni su uz poslovanje i naši životi, gotovo pa nema niti jedne grane gospodarstva koja nije zahvaćena krizom u većem ili manjem obimu. Cjelokuopno tržište je u padu, a sukladno tome u padu je i tržište ICT-ja. Međutim ako pogledamo tržište cloud tehnologija i podatkovnih centara predviđa se rast u 2020-oj godini iako će taj rast biti nešto manji nego li je bio u 2019.