Softver nosi novi ICT uzlet novostvorene vrijednosti i gotovo je dvostruko veći od zbroja druga dva segmenta tržiša i zauzima više od 62 posto ukupnog tržišta

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz jasne znakove postupnog usporavanja nakon iznimno snažnog ciklusa koji je obilježio razdoblje od 2021. do 2024. godine. Ukupna novostvorena vrijednost sektora dosegnula je 4,07 milijardi eura, čime je prvi put premašena razina od četiri milijarde eura i potvrđena jedna od ključnih strukturnih činjenica domaće ekonomije: ICT više nije samo tehnološka potpora drugim industrijama, nego jedan od glavnih stvaratelja nove vrijednosti. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje kako je sektor u pet godina povećao novostvorenu vrijednost s 2,33 milijarde eura na 4,07 milijardi eura.

U odnosu na 2024. godinu ukupna novostvorena vrijednost ICT tržišta porasla je za 358,24 milijuna eura, odnosno 9,64 posto. Iako je riječ o vrlo snažnom rezultatu, osobito u kontekstu zrelijeg tržišnog ciklusa, dinamika rasta očito se smiruje. Nakon rasta od 19,47 posto u 2022., zatim 16,69 posto u 2023. i 14,57 posto u 2024. godini, prošlogodišnjih 9,64 posto pokazuje da sektor ulazi u fazu stabilnijeg, ali i dalje iznadprosječnog rasta. To nije slabost tržišta, nego prije znak da je baza postala znatno veća, a da daljnje širenje sve više ovisi o produktivnosti, izvozu, specijalizaciji i sposobnosti tvrtki da povećavaju dodanu vrijednost, a ne samo prihode.

Najveći doprinos ukupnoj novostvorenoj vrijednosti i dalje dolazi iz softverskog segmenta. Softver je u 2025. godini ostvario 2,55 milijardi eura novostvorene vrijednosti, što je 198,72 milijuna eura više nego godinu ranije. Godišnji rast iznosio je 8,47 posto, što je najniža stopa rasta softverskog segmenta u promatranom razdoblju, ali i dalje na iznimno visokoj apsolutnoj razini. Usporedba s 2021. godinom dodatno pokazuje koliko se softverski dio tržišta proširio: tada je novostvorena vrijednost iznosila 1,33 milijarde eura, što znači da je u samo pet godina gotovo udvostručena. Prosječna godišnja stopa rasta od 17,53 posto potvrđuje da je softver bio glavni pokretač strukturnog rasta ICT-a.

Važnost softvera posebno se vidi u njegovu udjelu u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti. Od ukupnih 4,07 milijardi eura, softver čini više od 62 posto tržišta. To znači da se hrvatski ICT sve više oslanja na znanje, razvoj, usluge više dodane vrijednosti, projektna rješenja, platforme, aplikacije i specijalizirane tehnološke kompetencije. Ipak, usporavanje rasta s 28,96 posto u 2022. na 18,07 posto u 2023., zatim 15,53 posto u 2024. i 8,47 posto u 2025. pokazuje da se i ovaj segment približava zrelijoj fazi. U idućem razdoblju ključna će biti sposobnost tvrtki da povećaju međunarodnu konkurentnost i razvijaju proizvode ili usluge s većom maržom.

Komunikacije i telekomi drugi su najvažniji segment prema novostvorenoj vrijednosti. U 2025. godini dosegnuli su 1,28 milijardi eura, nakon 1,15 milijardi eura u 2024. godini. Rast od 11,29 posto veći je od rasta softverskog segmenta u istoj godini, što pokazuje da telekomunikacijski dio tržišta i dalje ima značajan investicijski i operativni zamah. U odnosu na 2021. godinu, kada je novostvorena vrijednost iznosila 840,09 milijuna eura, segment je povećan za 436,44 milijuna eura. Prosječna godišnja stopa rasta od 11,03 posto govori o stabilnom, ali manje eksplozivnom rastu u odnosu na softver.

Telekomi i komunikacijske djelatnosti u strukturi tržišta imaju posebnu ulogu jer su infrastrukturna osnova digitalizacije. Rast novostvorene vrijednosti u tom segmentu ne proizlazi samo iz klasičnih komunikacijskih usluga, nego i iz širenja podatkovnog prometa, ulaganja u mreže, poslovnih ICT usluga, sigurnosnih rješenja, podatkovnih centara i digitalnih platformi. Posebno je važno da se nakon skromnog rasta od 5,09 posto u 2022. segment ubrzao na 14,50 posto u 2023., 13,46 posto u 2024. i 11,29 posto u 2025. godini. Takav kontinuitet pokazuje da komunikacijska infrastruktura ostaje jedan od ključnih oslonaca ukupnog ICT rasta.

Segment računala najmanji je po apsolutnoj novostvorenoj vrijednosti, ali bilježi stabilan i uravnotežen rast. U 2025. godini dosegnuo je 252,01 milijun eura, nakon 222,04 milijuna eura u 2024. godini, što predstavlja rast od 13,50 posto. Time je segment računala u prošloj godini imao bržu dinamiku rasta od softvera i ukupnog tržišta, iako njegov udio u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti ostaje relativno skroman. U odnosu na 2021. godinu, kada je iznosio 152,14 milijuna eura, novostvorena vrijednost povećana je za gotovo 100 milijuna eura. CAGR od 13,45 posto pokazuje da je riječ o segmentu koji se razvija stabilno, bez izrazitih skokova, ali i bez ozbiljnijih zastoja.

Ukupna slika tržišta zato je dvojaka. S jedne strane, ICT u Hrvatskoj u 2025. godini ostvaruje rekordnu razinu novostvorene vrijednosti i potvrđuje snažnu ulogu u stvaranju gospodarske vrijednosti. S druge strane, stopa rasta ukupnog tržišta prvi put u promatranom razdoblju pada ispod 10 posto, što upućuje na prelazak iz faze ubrzanog širenja u fazu zrelijeg rasta. To je posebno važno za interpretaciju rezultata jer se ne radi o slabljenju sektora, nego o normalizaciji nakon nekoliko godina izrazito visokih stopa rasta. U takvom okruženju kvaliteta rasta postaje važnija od same brzine rasta.

Najvažniji zaključak iz podataka jest da se hrvatski ICT sektor u pet godina vrijednosno snažno transformirao. Ukupna novostvorena vrijednost porasla je za 1,75 milijardi eura, odnosno za približno 75 posto u odnosu na 2021. godinu. Softver je pritom bio glavni motor rasta, telekomi su osiguravali infrastrukturnu stabilnost i snažan drugi stup tržišta, dok je segment računala zadržao ulogu manjeg, ali konstantno rastućeg dijela ekosustava. Ako se takva dinamika nastavi, daljnji rast ICT-a sve će više ovisiti o povećanju produktivnosti, izvoznom iskoraku, razvoju vlastitih rješenja, specijalizaciji kadrova i sposobnosti domaćih tvrtki da se pozicioniraju u međunarodnim lancima veće dodane vrijednosti.

Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u odnosno grupiranju u tri segmenta. Softver obuhvaća NKD 62.01 Računalno programiranje, 62.02 Savjetovanje u vezi s računalima, 62.03 Upravljanje računalnom opremom i sustavom, 62.09 Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima te 63.11 Obrada podataka, usluge poslužitelja i djelatnosti povezane s njima. Računala obuhvaćaju NKD 26.20 Proizvodnja računala i periferne opreme, 46.51 Trgovina na veliko računalima, perifernom opremom i softverom te 95.11 Popravak računala i periferne opreme. Telekomi odnosno komunikacije obuhvaćaju NKD 61.10 Djelatnosti žičane telekomunikacije, 61.20 Djelatnosti bežične telekomunikacije, 61.30 Djelatnosti satelitske telekomunikacije i 61.90 Ostale telekomunikacijske djelatnosti.

Izvor: Fina Info.BIZ

Izvor: Fina Info.BIZ

UDIO SEGMENATA U UKUPNOJ NOVOSTVORNOJ VRIJEDNOSTI

Izvor: Fina Info.BIZ