Računalni segment hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuje rast ukupnog broja tvrtki, ali i vrlo jasnu razliku između nekoliko velikih poslodavaca i široke baze malih poduzetnika. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a u fokusu su TOP 100 najboljih tvrtki prema broju zaposlenih u segmentu računala. Na vrhu ljestvice nalazi se IBM Hrvatska s 411 zaposlenih, čime zadržava poziciju najvećeg poslodavca u ovoj skupini, iako je broj zaposlenih smanjen u odnosu na 443 u 2024. i 457 u 2023. godini. Drugo mjesto drži M SAN Grupa s 217 zaposlenih, odnosno 29 manje nego godinu prije, ali i dalje znatno više nego 2021. kada je imala 143 zaposlenih. Treći je ALTPRO s 200 zaposlenih, gotovo na istoj razini kao 2024., kada je imao 201 zaposlenog, ali osjetno iznad 139 zaposlenih iz 2021. godine.

Uvoz računalnog segmenta hrvatskog ICT tržišta u 2025. godini još jednom potvrđuje da je riječ o izrazito koncentriranom dijelu industrije, u kojem nekoliko najvećih kompanija nosi najveći dio ukupne vrijednosti. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. U fokusu su TOP 100 tvrtki po vrijednosti uvoza, a posebno se u tekstu predstavljaju najboljih TOP 10 tvrtki iz tablice prema ostvarenom uvozu u 2025. godini.

zvoz ICT tvrtki iz segmenta računala u 2025. godini potvrđuje da se tržište i dalje snažno oslanja na nekoliko velikih kompanija, ali istodobno pokazuje i širenje baze izvoznika među manjim i specijaliziranim tvrtkama. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno prema bazi Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Na vrhu ljestvice 100 najvećih tvrtki prema izvozu nalazi se M SAN Grupa s 119,77 milijuna eura izvoza u 2025., što je i dalje uvjerljivo najveći pojedinačni iznos među promatranim kompanijama, iako je u odnosu na 2024. riječ o padu od 16,06 posto.

Segment računala u hrvatskom ICT tržištu u 2025. godini pokazuje dvostruku sliku: s jedne strane zadržava se visoka profitabilnost vodećih tvrtki, a s druge se vidi pritisak na dio velikih igrača koji su prethodnih godina ostvarivali iznadprosječne rezultate. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća TOP 100 tvrtki prema neto dobiti u segmentu računala. U fokusu su prije svega najbolji među najboljima, odnosno TOP 10 tvrtki prema neto dobiti, jer upravo one najjasnije pokazuju gdje se u ovom dijelu tržišta stvaraju najveće zarade.

Rang-lista 100 najboljih tvrtki u segmentu računala prema EBIT-u za 2025. godinu pokazuje vrlo jasnu koncentraciju operativne dobiti na vrhu, ali i izrazitu širinu tržišta u kojem se uz velike distributere, sistem integratore i globalne dobavljače nalaze i specijalizirane nišne tvrtke. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a promatra rezultat poslovanja kroz EBIT kao pokazatelj operativne snage prije utjecaja financiranja i poreza. Upravo zato ova ljestvica daje drukčiju sliku od prihoda: ne prikazuje samo tko najviše prodaje, nego tko iz poslovanja uspijeva izvući najviše operativne dobiti.

EBITDA poredak TOP 100 tvrtki u segmentu računala za 2025. godinu pokazuje da se tržište ne može čitati samo kroz prihod, nego prije svega kroz sposobnost tvrtki da iz poslovnog modela izvuku operativnu zaradu prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, uz promatranje petogodišnjeg kretanja od 2021. do 2025. godine. Upravo zato ljestvica otkriva i stabilne lidere, i tvrtke koje su u samo jednoj godini napravile snažan iskorak, ali i one kod kojih je EBITDA u 2025. oslabjela unatoč ranijim visokim razinama.

Segment računala u hrvatskom ICT sektoru u 2025. godini pokazuje tržište koje je istodobno veliko, zrelo i sve razvedenije. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvaća TOP 100 tvrtki po ukupnim prihodima u razdoblju od 2021. do 2025. godine. Najvažniji zaključak jest da vrh tržišta i dalje pripada velikim distributerskim, integratorskim i hardversko-servisnim kompanijama, ali se ispod prve pozicije vidi snažna promjena odnosa snaga: pojedini igrači rastu višestruko brže od tržišnog prosjeka, dok dio etabliranih tvrtki ulazi u fazu stabilizacije ili pada.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje dvije vrlo jasne karakteristike: snažnu dominaciju softverskog dijela sektora i izrazitu prevlast mikro poduzetništva. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno iz sustava Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća isključivo aktivne tvrtke. Ukupno je u promatranim NKD djelatnostima evidentirano 9.374 aktivnih ICT poduzetnika, od čega za 8.489 tvrtki postoji podatak o zaposlenima, dok ih je 885, odnosno 9,44 posto, bez tog podatka u izvornim podacima. Ukupan broj tvrtki uključivo i one u stečaju ili likvidaciji, neaktivne je 14.882 tvrtke.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz jasne znakove postupnog usporavanja nakon iznimno snažnog ciklusa koji je obilježio razdoblje od 2021. do 2024. godine. Ukupna novostvorena vrijednost sektora dosegnula je 4,07 milijardi eura, čime je prvi put premašena razina od četiri milijarde eura i potvrđena jedna od ključnih strukturnih činjenica domaće ekonomije: ICT više nije samo tehnološka potpora drugim industrijama, nego jedan od glavnih stvaratelja nove vrijednosti. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a pokazuje kako je sektor u pet godina povećao novostvorenu vrijednost s 2,33 milijarde eura na 4,07 milijardi eura.

Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti u segmentu uvoza, ali znatno sporijim tempom nego u prethodnim godinama. Ukupan uvoz u tri promatrana segmenta – softveru, računalima te komunikacijama i telekomima – dosegnuo je 1,51 milijardu eura, što je 47,0 milijuna eura više nego 2024. godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ. Iako je ukupna godišnja stopa rasta od 3,20 posto pozitivna, ona jasno pokazuje smirivanje tržišne dinamike nakon snažnijeg uzleta iz 2023. i 2024. godine.

Izvozni rezultati hrvatskog ICT tržišta u 2025. pokazuju nastavak rasta, ali i sve jasniju unutarnju promjenu strukture sektora: softver postaje gotovo jedini pravi motor međunarodnog širenja, dok računalni segment ulazi u fazu zasićenja, a komunikacije i telekomi prvi put u promatranom razdoblju bilježe izraženiji pad. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno servisa Fina Info.BIZ, koji objedinjuje poslovne informacije i financijske analize o poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Ukupan izvoz promatranih ICT segmenata dosegnuo je 2,535 milijardi eura, što je 133,6 milijuna eura više nego 2024., kada je iznosio 2,401 milijardu eura. Godišnja stopa rasta time je usporila na 5,56 posto, nakon 14,17 posto u 2024. i 9,49 posto u 2023., no dugoročnija slika ostaje vrlo snažna: u odnosu na 2021. ukupan izvoz povećan je za 1,101 milijardu eura, odnosno za gotovo 77 posto.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali podaci o neto dobiti pokazuju da je nakon snažnog višegodišnjeg rasta došlo do vidljivog usporavanja. Ukupna neto dobit promatranih ICT segmenata dosegnula je 866,9 milijuna eura, što je 36,5 milijuna eura više nego 2024. godine, odnosno rast od 4,4 posto. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ. Time se nastavlja pozitivan trend koji traje od 2021., ali dinamika rasta u 2025. više nije usporediva s dvoznamenkastim stopama iz prethodnih godina.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati profitabilnost, ali uz jasno usporavanje dinamike rasta u odnosu na prethodne godine. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje kako je ukupni dobit prije kamata i oporezivanja (EBIT) u tri promatrana segmenta — softveru, računalima te komunikacijama odnosno telekomima — dosegnuo 1,085 milijardi eura. To je u odnosu na 2024. godinu rast od 4,25 posto, čime je tržište zadržalo pozitivan smjer, ali je istodobno vidljivo da je nakon snažnih skokova iz 2022., 2023. i 2024. ušlo u zreliju fazu, s nižim stopama rasta i sve izraženijim razlikama među segmentima.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je povećavati operativnu profitabilnost, ali uz vidljivo smirivanje tempa rasta nakon izrazito snažnog razdoblja od 2021. do 2024. godine. Prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i baze Fina Info.BIZ, ukupna EBITDA (dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacijer) promatranih ICT segmenata dosegnula je 1,766 milijardi eura, što je 5,26 posto više nego godinu ranije. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda, ali i o najnižoj godišnjoj stopi rasta u promatranom petogodišnjem razdoblju, nakon 16,23 posto u 2022., 13,41 posto u 2023. i 12,96 posto u 2024. godini.

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali uz vidljivo usporavanje dinamike nakon snažnog postpandemijskog investicijskog ciklusa. Ukupni prihodi triju promatranih segmenata  softvera, računala te komunikacija i telekoma  dosegnuli su 8,07 milijardi eura, što je 564,33 milijuna eura više nego 2024. godine, kada su iznosili 7,50 milijardi eura. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i to Fina Info.BIZ, a pokazuje tržište koje je u pet godina povećalo prihode s 5,08 milijardi eura u 2021. na više od osam milijardi eura u 2025. godini. To znači da je hrvatski ICT sektor u promatranom razdoblju nominalno narastao za gotovo tri milijarde eura, uz CAGR od 12,25 posto.

Hrvatska je u proteklih nekoliko godina ostvarila snažan napredak u izgradnji digitalne infrastrukture i razvoju domaćeg ICT sektora, ali se dostupna tehnologija još uvijek ne pretvara dovoljno brzo u veću produktivnost, inovacije i međunarodnu konkurentnost. To je glavna poruka analize stanja digitalizacije Hrvatske i preporuka za ubrzanje digitalne transformacije koju je predstavio HUP-ICT, oslanjajući se na rezultate Europske komisije u okviru programa Digitalno desetljeće i financijske pokazatelje domaće ICT industrije.

Hrvatski ICT sektor u 2025. godinu ulazi kao jedna od najpropulzivnijih poslovnih grana, s brojkama koje jasno pokazuju da se više ne može govoriti samo o niši visoke dodane vrijednosti, nego o snažnom i široko rasprostranjenom gospodarskom segmentu, a ovo je samo uvod u veliki ICT Analizu koju radimo svake godine.  

Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.