Ericsson je upozorio da rast cijena memorije i komponenti, potaknut AI podatkovnim centrima, počinje pritiskati i telekom opremu. Iako je dobit u drugom tromjesečju bila bolja od očekivanja, tržište je snažno reagiralo na rizik nižih marži. Vijest pokazuje da se AI troškovni val širi izvan podatkovnih centara prema mrežnoj infrastrukturi.
Ericssonovo upozorenje o rastu troškova komponenti pokazuje koliko se snažno AI investicijski ciklus prelijeva na telekomunikacijsku industriju. Švedski proizvođač mrežne opreme objavio je slabije prihode od očekivanja i upozorio da rast cijena memorijskih čipova, potaknut globalnom izgradnjom AI podatkovnih centara, može sve više pritiskati marže. Dionica je snažno pala jer su ulagači zaključili da je problem strukturniji od uobičajenog kvartalnog odstupanja.
U prvom planu više nije samo potražnja za 5G opremom, nego dostupnost ključnih elektroničkih komponenti koje se koriste i u drugim dijelovima ICT lanca. Memorija, specijalizirani čipovi i napredna elektronika postali su uska grla za proizvođače servera, računala, pametnih telefona i sada telekom opreme. Kada hiperskaleri i AI kompanije unaprijed rezerviraju velike količine memorije i proizvodnih kapaciteta, dobavljači mrežne opreme ulaze u istu konkurenciju za komponente, ali s drugačijim mogućnostima prebacivanja troška na kupce.
Telekom operatori već nekoliko godina opreznije ulažu u mobilne mreže. Nakon prvog vala 5G izgradnje, mnogi su usporili kapitalne izdatke jer se prihodi od novih 5G usluga nisu povećavali tempom kojim su rasli troškovi spektra, energije i opreme. U takvom okruženju svako novo poskupljenje opreme dodatno komplicira planove modernizacije radijske mreže, jezgrene infrastrukture i prijelaza prema autonomnijim, softverski upravljanim mrežama.
Ericsson zato pokušava kombinirati komercijalne mjere, zamjenu proizvoda, optimizaciju opskrbnog lanca i ciljane uštede. To je uobičajen odgovor velikog dobavljača, ali prostor za manevriranje nije neograničen. Ako se rast cijena memorije i specijaliziranih čipova nastavi, dio troška morat će se preliti na operatore ili će proizvođači morati prihvatiti slabije marže. U oba slučaja investicijski ciklus u telekomu postaje napetiji.
Vijest je važna i zbog AI-native mreža. Operatori žele sve više koristiti umjetnu inteligenciju za optimizaciju radijske mreže, prediktivno održavanje, automatizaciju korisničke podrške, upravljanje potrošnjom energije i sigurnosnu analitiku. No takva transformacija zahtijeva dodatne računalne resurse u samoj mreži, na rubu mreže i u privatnim cloud okruženjima operatora. Ako su iste komponente potrebne i hiperskalerima, operatori se nalaze u nezgodnoj poziciji: moraju modernizirati mreže upravo u trenutku kada je hardver skuplji.
Za Europu je to posebno osjetljivo jer je tržište fragmentirano, a regulatorni i investicijski pritisci veliki. Operatori istodobno moraju širiti 5G pokrivenost, pripremati 5G standalone usluge, ulagati u optiku, kibernetičku otpornost i nove B2B modele. Ako dobavljači mrežne opreme podignu cijene, manji operatori i tržišta s nižim prihodima po korisniku mogli bi sporije uvoditi naprednije funkcije.
Dobavljači mrežne opreme pritom moraju paziti da uštede ne uspore inovacije u RAN-u, core mreži i automatizaciji. Operatori očekuju nižu potrošnju energije, lakše upravljanje i spremnost za 5G Advanced, dok se cijeli opskrbni lanac istodobno bori s istim komponentama koje traže AI podatkovni centri.
Telekom operatori već godinama pokušavaju izvući više prihoda iz postojećih mreža, ali rast troškova komponenti sada dolazi u trenutku kada se od njih traže 5G standalone jezgre, automatizacija, mrežni API-jevi i priprema za 5G Advanced. Ako memorija i drugi ključni dijelovi opreme ostanu skuplji, svaka nadogradnja radijske i transportne mreže morat će proći strožu poslovnu provjeru. Dobavljači opreme pritom ne mogu jednostavno prenijeti sve troškove na operatore jer su operatorski investicijski ciklusi već pod pritiskom stagnirajućih prihoda po korisniku.
AI podatkovni centri i telekom mreže sve se više natječu za iste komponente, energiju i inženjerske kapacitete. To je osobito važno za Europu, gdje se od operatora očekuje ulaganje u gigabitnu infrastrukturu, pokrivanje ruralnih područja i sigurnije jezgrene mreže. Dobavljači koji mogu smanjiti potrošnju energije po prijenosnom kapacitetu, pojednostaviti implementaciju i ponuditi softverski upravljane funkcije imat će veću pregovaračku snagu. Za operatore to znači da tehnologija više neće biti odvojena od financijskog modela mreže: svaka bazna stanica, nadogradnja jezgre i nova B2B usluga morat će pokazati kako se uklapa u ograničen investicijski prostor.
Ericssonovo upozorenje o rastu troškova komponenti pokazuje koliko se snažno AI investicijski ciklus prelijeva na telekomunikacijsku industriju. Švedski proizvođač mrežne opreme objavio je slabije prihode od očekivanja i upozorio da rast cijena memorijskih čipova, potaknut globalnom izgradnjom AI podatkovnih centara, može sve više pritiskati marže. Dionica je snažno pala jer su ulagači zaključili da je problem strukturniji od uobičajenog kvartalnog odstupanja.
GSMA i TM Forum već imaju snažnu ulogu u standardizaciji i operativnim modelima telekom sektora, pa njihovo povezivanje oko AI-ja treba gledati kao pokušaj da se fragmentirane inicijative usmjere prema zajedničkim okvirima. Telekomi već koriste AI u korisničkoj podršci, planiranju mreže, detekciji prijevara, automatizaciji operacija i optimizaciji energije, ali implementacije često ostaju zatvorene unutar pojedinih operatora ili dobavljača. Industriji sada trebaju ponovljivi obrasci koji se mogu skalirati. Taj potez treba čitati kroz tržište koje sve manje nagrađuje izolirane proizvode, a sve više traži cijeli lanac: infrastrukturu, softver, sigurnost, integraciju i operativnu podršku.
Hrvatski Telekom Grupa završila je prvo polugodište 2026. s rastom ključnih financijskih pokazatelja i vidljivim ubrzanjem u drugom tromjesečju. Prihodi su u šest mjeseci dosegnuli 558,9 milijuna eura, 2,6 posto više nego godinu ranije, dok je prilagođena EBITDA nakon najmova porasla 3,0 posto, na 199,5 milijuna eura. Neto dobit nakon manjinskih interesa povećana je 13,6 posto, na 65,8 milijuna eura. Samo u drugom kvartalu prihodi su iznosili 286,9 milijuna eura, prilagođena EBITDA AL 101,1 milijun, a neto dobit 36 milijuna eura, uz godišnje stope rasta od 3,6, 3,4 i 14,7 posto. Širi pokazatelj ukupnih poslovnih prihoda dosegnuo je 561,3 milijuna eura u polugodištu te 287,9 milijuna u drugom kvartalu, uz rast od 2,5 odnosno 3,0 posto.
