Plaće u ICT-u snažno rasle, softver i telekomi blago preko 2 tisuće eura neto

Prosječne neto plaće u analiziranim segmentima hrvatskog ICT tržišta od 2021. do 2025. godine rasle su kontinuirano, a 2025. donijela je najvišu razinu primanja u cijelom promatranom razdoblju. Ukupni prosjek za softver, računala i komunikacije / telekome dosegnuo je 1.987,65 eura, što pokazuje da su ICT djelatnosti i dalje među financijski najatraktivnijim sektorima za zaposlene. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu i servisa Fina Info.BIZ, koji omogućuje uvid u poslovne i financijske informacije o poslovnim subjektima u Hrvatskoj.

U petogodišnjem razdoblju najvišu nominalnu prosječnu neto plaću u 2025. imao je softverski segment, s 2.050,16 eura. To je povećanje od 622,36 eura u odnosu na 2021., kada je prosječna neto plaća u softveru iznosila 1.427,80 eura. Softver je pritom zadržao stabilnu putanju rasta, bez naglih oscilacija: nakon povećanja od 9,40 posto u 2022., rast je 2023. iznosio 10,06 posto, 2024. godine 9,45 posto, a 2025. dodatnih 8,96 posto. Takva dinamika upućuje na zrelo tržište rada, trajnu potražnju za stručnjacima i relativno visoku otpornost softverskih tvrtki na troškovne pritiske.

Segment računala krenuo je s najniže osnovice među trima analiziranim područjima, ali je u 2025. ostvario najizraženiji godišnji skok. Prosječna neto plaća u tom segmentu porasla je s 1.607,61 eura u 2024. na 1.893,53 eura u 2025., odnosno za 17,79 posto. Time su računalne djelatnosti u jednoj godini znatno smanjile zaostatak za softverom i komunikacijama. Dugoročno gledano, upravo računala imaju najviši CAGR u razdoblju 2021.-2025., od 11,11 posto, što pokazuje da se taj segment najbrže približavao razinama plaća najplaćenijih dijelova ICT-a.

Komunikacije i telekomi u cijelom su razdoblju ostali među najplaćenijim ICT djelatnostima. Prosječna neto plaća porasla je s 1.428,31 eura u 2021. na 2.019,27 eura u 2025., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 9,04 posto. Nakon relativno umjerenog rasta od 5,08 posto u 2022., taj je segment 2023. i 2024. ubrzao rast plaća s 11,31 odnosno 11,25 posto, dok je 2025. rast iznosio 8,66 posto. Takav obrazac sugerira da su telekomunikacije i komunikacijske djelatnosti dio povećanja troškova rada apsorbirale ranije, a potom nastavile s rastom koji je i dalje snažan, ali nešto uravnoteženiji.

Ukupna prosječna neto plaća u promatranim ICT segmentima porasla je s 1.366,16 eura u 2021. na 1.987,65 eura u 2025. To znači da je u pet godina prosječno mjesečno primanje povećano za 621,49 eura, odnosno da je tržište rada u ICT-u prošlo kroz vrlo snažan ciklus rasta plaća. Ukupni CAGR od 9,83 posto potvrđuje da se ne radi samo o jednokratnom skoku, nego o višegodišnjem trendu koji je zahvatio sve glavne analizirane segmente. Najsnažniji godišnji rast ukupnog prosjeka zabilježen je 2025., kada je iznosio 11,51 posto, što je više nego u prethodne tri godine.

Posebno je važna analiza plaća prema veličini tvrtke jer pokazuje da razina primanja u ICT-u ne ovisi samo o djelatnosti, nego i o organizacijskoj snazi, broju zaposlenih i poslovnom modelu. Kod najmanjih tvrtki, onih s 1 do 5 zaposlenih, prosjek triju segmenata iznosi 1.065 eura, pri čemu su najviše plaće u računalima, 1.192 eura, a najniže u komunikacijama, 941 euro. Već u skupini od 6 do 20 zaposlenih prosjek raste na 1.468 eura, a softver se izdvaja s 1.733 eura.

Rast je još izraženiji kod srednje velikih i velikih tvrtki. Poduzeća s 21 do 50 zaposlenih imaju prosjek od 1.793 eura, a ona s 51 do 100 zaposlenih 1.871 euro. U skupini od 101 do 200 zaposlenih prosječna neto plaća penje se na 2.117 eura, pri čemu softver doseže 2.530 eura, a računala 2.080 eura. Najviši prosjek među prikazanim kategorijama imaju tvrtke s 201 do 500 zaposlenih, gdje prosječna plaća iznosi 2.532 eura, uz iznimno visoku vrijednost u segmentu računala od 2.778 eura i u softveru od 2.552 eura.

Kod najvećih poduzeća vidljiva je stabilizacija na vrlo visokim razinama. U tvrtkama s 501 do 1000 zaposlenih prosjek iznosi 2.407 eura, dok u kategoriji od 1001 do 10000 zaposlenih iznosi 2.463 eura. Softver u te dvije skupine ostaje iznad 2.600 eura, s 2.973 eura kod tvrtki od 501 do 1000 zaposlenih i 2.649 eura kod najvećih. Komunikacije su kod najvećih tvrtki također izrazito visoke, s 2.276 eura, što potvrđuje da veliki sustavi u telekomunikacijama i komunikacijskim djelatnostima zadržavaju snažnu plaćovnu bazu.

Zaključno, podaci pokazuju da su prosječne neto plaće u ICT-u rasle brže i stabilnije nego u mnogim drugim dijelovima gospodarstva, pri čemu je softver ostao najplaćeniji segment, računala su ostvarila najbrži relativni pomak, a komunikacije i telekomi zadržali visoku razinu primanja. Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u i grupiranju u tri cjeline: softver obuhvaća NKD 58.29, 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD 26.20, 46.51, 47.41 i 95.11; telekomi / komunikacije obuhvaćaju NKD 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

PROSJEČNE NETO PLAĆE PO GODINAMA

Izvor: Fina Info.BIZ

GODIŠNJA PROMJENA I CAGR

Izvor: Fina Info.BIZ

PROSJEČNA NETO PLAĆA PO VELIČINI TVRTKE (2025)

Izvor: Fina Info.BIZ

STRUKTURA TVRTKI PO BROJU ZAPOSLENIH - AKTIVNIH TVRTKI ŠTO NE UKLJUČUJE TVRTKE U LIKVIDACIJI, STEČAJU, MIROVANJU (2025)

Izvor: Fina Info.BIZ