Državna optika - pogled iznutra

Državna optika - pogled iznutra

Kad je bilo para za ceste, plinovode i pruge – u našu potrošačku košaricu javnog duga, ubacili smo još malo optike. Kad je bal nek' je maskenbal. Tako su se Hrvati prekapacitirali optikom da bi danas mogli služiti pola Europe svojim backbone kapacitetima. Međutim, netko bi trebao osvijetliti taj naš dark fiber. To mogu napraviti samo krajnji korisnici svojim PC-ima, televizijama, mobitelima i ostalim uređajima na Internetu.

Naravno, vlasnici tih kilometara dark fibera, zapravo vlasnici duga, su naše državne tvrtke, dakle mi porezni obveznici. Odnosno obveznici grijanja, plina, vlaka, cestarine, struje i šta ja znam čega još. Nekoliko godina kasnije, skužile naše firme da im optika čuči prazna, pa kažu – kad smo potrošili ovoliko novaca do sada, pa možemo dati još nekoliko desetaka miliona kuna za terminalnu opremu (routere, switcheve, DWDM prstenove, agregatore, multipleksere, layere 2 i 3, itd…). Međutim, naš dark fiber je i dalje  ostao taman, a uspješnije od nabrojanih državnih firmi su eventualno putem ove infrastrukture rješavale svoj interni mrežni promet, u boljim slučajevima IP telefoniju, a najuspješniji su uspjeli dijelove ove infrastrukture iznajmiti alternativnim operaterima.

Država je danas shvatila kako se ova ulaganja ipak nisu isplatila pa sada radikalno mijenjaju smjer (još jednom) i osnivaju novu tvrtku za upravljanje telekomunikacijskom mrežom. Svejedno, radi li se o konsolidaciji optike kod jednog od postojećih državnih infrastrukturnih operatora ili u novoj firmi. Idemo kratko pogledati što je glavni cilj ove inicijative.

Građanima se ova aktivnost predstavlja kao borba države za jeftiniji Internet. Posebno u ruralnim područjima. Onda u istoj toj rečenici dolazi i sljedeći zaključak – država se naravno neće baviti pristupnom mrežom (last mile), nego će iznajmljivati svoju optiku komercijalnim last mile operatorima. Kao imamo ih 500 – u svakoj općini po jedan. Komercijalni last mile operateri su svi alternativni operateri više-manje su na izdisaju, odnosno, preuzeti od strane banaka. Zašto? Upravo zato jer nisu imali vlastiti last mile, već su ga morali iznajmiti od HT-a. Cijela regulatorna zavrzlama u Hrvatskoj se zadnjih 4 godine vrti isključivo oko last mile-a, odnosno, regulirane cijene prema kojoj bi HT trebao svoju last mile optiku dati alternativnim operaterima. I sada će kao država riješiti taj problem, bez da se bavi problemom last mile-a. Zgodno.

Ajmo malo razmisliti što je to ruralno područje i kako izgleda ovaj projekt iz komercijalne perspektive. Recimo da od autoceste A1 do Kistanja (slučajno Kistanje) imamo 10km udaljenosti što bi bila nova investicija u optiku od strane državnog operatora. Onda dolazi last mile operater u Kistanjima koji za 200 kuća mora napraviti par kilometara bakra (ukoliko ne postoji). Namjerno kažem bakra jer pitanje je koliko ima smisla tamo raditi novu optiku. Netko će se sjetiti pa reći – pa oni sigurno već imaju telefone pa bakar mora postojati. Tako je! Čiji je to bakar? HT-ov! Hoće li HT dati DSL jeftinije u Kistanju nego u Zagrebu – neće.

Recimo da nema ničega - nema HT-a, nema bakra. Dakle, naš komercijalni last mile operater je instalirao svoj DSLAM, nekako terminirao državnu optiku, i prokopao sve kanale uz glavnu cestu u selu, odnosno – doveo brzi Internet do svake kuće. Koliko ima populacije koja će odvojiti 1/10 svojih prosječnih primanja (recimo da je socijalna pomoć 1500kn) za pristup Internetu? Mali ARPU, a veliki SAC rekli bi u Telekomu. Mali prosječni prihod po korisniku, a veliki troškovi akvizicije korisnika. Ne izgleda baš kao dobar poslovni model.

Vratimo se u Zagreb. Da je država odlučila i priznala sljedeće, onda bi ovo bila sasvim druga priča. Dakle, čekajmo nekog novog ministra prometa koji će reći:  Ne možemo uspješno regulirati  optiku, zeznuli smo se prilikom prodaje HT-a DT-u kad nismo razmišljali o DTK infrastrukturi i sada dižemo kredit da napravimo vlastiti last mile kojega ćemo iznajmljivati komercijalnim operaterima. E to bi bilo nešto – to bi bio novi informacijski autoput za digitalno doba. Državne investicije bi tada postale nešto više nego beton, beton, samo beton – beton nama treba...

Još iz kategorije

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

17.10.2019. komentiraj

Treći po veličini domaći telekomunikacijski telekom operator Tele2 Hrvatska ostvario je odlične rezultate u prvih devet mjeseci ove godine uz rast svih ključnih financijskih pokazatelja od rasta prihoda od 8 posto i bruto dobiti, odnosno dobit s kamatama, amortizacijom, deprecijacijom i porezom (EBITDA) od čak 71 posto. To su odlični rezultati na vrlo zasićenom tržište gdje nas očekuju neki od ključnih događaja za domaće telekomunikacijsko tržište. I dok se čekaju konačne odluke regulatora i to prije svega Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja oko prodaje Tele2 Hrvatska United Grupi na telekom tržištu se sve više govori i o tome tko će kupiti Optima Telekom.

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.