Elon Musk izgubio je pravni izazov protiv izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana. Savjetodavna porota odbacila je njegove tvrdnje za manje od dva sata, što je potaknulo američku okružnu sutkinju da odbaci slučaj pred saveznim sudom.
Porota je zaključila da je tužba zapriječena zastarom, utvrdivši da je Musk imao tri godine za podnošenje tužbe, ali ju je podnio prekasno. Sutkinja je navela da postoji značajan dokazni materijal koji podupire taj zaključak i naznačila da je spremna odmah odbaciti zahtjeve. Muskov odvjetnik zadržao je pravo na žalbu.
Musk je 2024. tužio Altmana i OpenAI, tvrdeći da je kompanija napustila svoju neprofitnu misiju nakon što je on pomogao u osnivanju AI kompanije 2015. godine i kasnije napustio njezin odbor nakon razlaza s Altmanom. Microsoft, koji podupire OpenAI od 2019., također je bio imenovan kao tuženik, pri čemu je Musk tvrdio da je softverski div pomogao startupu u navodnom kršenju dobrotvornog povjerenja. Sud je odbacio zahtjeve protiv Microsofta.
Musk je od suda tražio da OpenAI-ju i Microsoftu naloži plaćanje do 134 milijarde dolara navodno ostvarenih dobitaka, smijeni Altmana i predsjednika OpenAI-ja Grega Brockmana te poništi restrukturiranje iz 2025. kojim je proširen profitni dio kompanije. Odvjetnici OpenAI-ja tvrdili su da je Musk tužbu podnio tek nakon pokretanja vlastitog konkurentskog AI startupa xAI. Musk je naveo da bi svaka sredstva iz presude u njegovu korist trebala pripasti dobrotvornoj organizaciji OpenAI-ja, a ne njemu.
Presuda je došla u trenutku kada oba čelnika idu prema mogućim izlascima na javna tržišta, dok investitori pomno prate utrku financiranja i konkurentsku dinamiku u AI sektoru. Altman i Musk javno su se sukobili i oko zajedničkog pothvata Stargate, inicijative AI infrastrukture vrijedne 500 milijardi dolara koju podupire američki predsjednik Donald Trump, a koja uključuje OpenAI.
Spor između Muska i OpenAI-ja prerastao je okvire osobnog sukoba dvojice tehnoloških lidera jer otvara pitanje kako se upravlja organizacijama koje započnu kao istraživački ili neprofitni projekti, a zatim postanu temelj golemih komercijalnih tržišta. Umjetna inteligencija danas zahtijeva kapital koji je teško uskladiti s izvornim neprofitnim idealima, osobito kada treniranje i pokretanje modela traži milijarde dolara infrastrukture. OpenAI je zbog toga postao simbol šire napetosti između javnog interesa, sigurnosti modela, vlasničke kontrole i očekivanja investitora.
Muskova tužba pravno je pala na pitanju zastare, ali politički i tržišno nije uklonila raspravu o tome tko kontrolira najmoćnije AI sustave. U takvim sporovima sudovi sve češće postaju mjesto na kojem se prelamaju poslovni modeli, korporativno upravljanje i etika tehnologije. Za investitore je presuda važna jer smanjuje jednu razinu pravne neizvjesnosti oko OpenAI-ja, premda ne uklanja regulatorne i reputacijske rizike. Za konkurente je slučaj pokazao koliko se borba u AI sektoru vodi istodobno na tržištu, u sudnicama, u podatkovnim centrima i u javnom prostoru. Microsoftova uloga dodatno je važna jer pokazuje da veliki cloud partneri postaju neodvojivi dio pravnog i strateškog položaja AI laboratorija. U pozadini ostaje i pitanje hoće li buduće regulacije preciznije urediti odnos između neprofitnih misija i profitnih struktura u razvoju AI-ja. Ovaj slučaj zato nije zatvorio raspravu o OpenAI-ju, nego je samo uklonio jedan od najizloženijih pravnih napada na njegov sadašnji smjer.