CeBIT, Hrvatska i Slavko Linić - nespojiva kombinacija!

CeBIT, Hrvatska i Slavko Linić - nespojiva kombinacija!

Nakon mog prvog odlaska na CeBIT prošle godine i općenito pozitivnih dojmova, odlučio sam se ove godine ponoviti odlazak na najveći ICT sajam u Europi. HGK je i ove godine pomogla organizaciju odlaska predstavnika hrvatskih tvrtki. Za razliku od prošle godine, kada je HGK imala i mali štand od kojeg zaista nije bilo neke koristi, ove godine je članicama osigurala besplatne ulaznice za sajam, te registraciju za Future Match, servis za upoznavanje i dogovaranje sastanaka između tvrtki koje na sajmu nastupaju ili ga posjećuju.

Prije polaska, ugovorio sam nešto sastanaka na Future Matchu, pogledao gdje se nalaze dijelovi sajma koji su mi zanimljivi jer na njima izlažu dobavljači iz našeg područja. Pogledao sam i plan međunarodnog dijela sajma, na kojem je ove godine zemlja-partner Poljska, a jedan od partnera je i Srbija. Prošle godine je Srbija imala odličan štand, preko puta hrvatskog štanda, s vrlo zanimljivim prezentacijskim mjestima za nekoliko inovativnih softverskih tvrtki.

Primarni razlog tome je što nastup Srbije organizira i financira SIEPA, srpska agencija za promicanje izvoza i ulaganja, koja se, kako joj ime kaže, bavi promicanjem izvoza. U petak, zadnji dan sajma rezerviran za poslovne posjetitelje, Srbija ima predstavljanje u okviru međunarodnog dijela sajma, a srpsku ICT industriju predstavljaju Ministar financija i gospodarstva, direktor SIEPA-e, te nekoliko njihovih bliskih suradnika. Kapa dolje našim susjedima i nastupu na sajmu! Što god netko mislio o Srbiji, u Hannoveru su nas potukli do nogu.

U razgovoru s kolegama iz tvrtki iz Srbije, kažu da su zadovoljni interesom i potencijalnim poslovima dogovorenim na sajmu. Za svoj nastup su trebali platiti putne troškove i simbolični dio najma štanda, ostalo je sve financirala SIEPA.  Na štandu se predstavilo sedam tvrtki a još četiri su bile prisutne na Future Matchu bez štanda, prema riječima kolegica iz press službe Agencije.

Možete li zamisliti da Hrvatska na CeBIT-u bude jedna od zemalja partnera, ima veliki štand, te da našu industriju predstavi ministar Linić, kojem uz bok stoji direktor hrvatske izvozne ofenzive? Tužna srca, ja to ne mogu zamisliti.

S druge strane sam sretan da nas Linić slučajno ne predstavlja na ovakvom mjestu, jer ga nikako ne mogu prispodobiti kao zagovornika naših tvrtki koje u svijetu pokušavaju komercijalizirati svoje inovativne informatičke proizvode i usluge.

Mogu ga zamisliti kako priča o brodogradilištima, porezima, padu BDP-a, golf-terenima, termo-elektranama i šumama, ali ne očekujem da razumije da je ICT industrija budućnosti. Ta dva svijeta, hrvatska politika i hrvatska ICT industrija, trenutačno nisu spojiva.

U Hrvatskoj nikakve agencije za poticanje izvoza nema, ne zato što je ne bi trebalo biti, nego zato što je dva puta osnivana i dva puta nije nekoliko godina apsolutno ništa korisno napravila, te se ugušila u moru politikantstva, vlastite birokracije i nekreativnosti. HGK svaka čast na trudu i sufinanciranju troškova prisustvovanja hrvatskim tvrtkama, ali bez suvisle razvojne strategije, pametnije politike i agencije za promicanje izvoza, uskoro ćemo gledati u leđa i susjedima na koje bez ikakve realne osnove danas gledamo s visoka. Na žalost, ništa od spomenutog se ne nazire na obzoru, a vremena pred nama izgledaju tmurno.

Na tržištu se borimo sami. Nemamo garantirane poticaje i traktore za prosvjede, nemamo sigurne poslove, plaće i sindikate javnih službi, nemamo medije i spin-doktore koji bi nam radili promociju.

Ali imamo nešto puno bitnije i snažnije – imamo ideje i viziju, imamo znanje, volju i veliko srce, imamo educirane i etične mlade ljude koji stvaraju novu vrijednost. Budućnost će biti onakva kakvu sami stvorimo, u Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje. I zato ne kukamo, nego smo zasukali rukave i upregnuli mozgove.

Još iz kategorije

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.

Radio gaga … is all we hear

Radio gaga … is all we hear

04.03.2019. komentiraj

Charles Lindbergh, propali student tehničkog fakulteta, radio je kod nekog vlasnika nekog dvokrilca, fizičke poslove i poslove održavanja, a ne bi li ga ovaj učio letjeti. Bilo je tu i cirkuskih točaka stajanja na gornjim krilima aviona u letu, pri čemu Lindbergh nikako nije bio taj koji je zrakoplovom upravljao. Školovanje je išlo slabije nego šljaka, uglavnom zbog škrtosti gazde, tako da je mali od palube odradio tek nekoliko sati leta u nekoliko mjeseci. Kad je došao dan da bi mali trebao probati solo, gazda mu je samo stisnuo ruku i rekao „čestitam, pilot si“.