Europske vlade, financijske institucije i zdravstveni sustavi masovno bježe od standardnih modela javnog oblaka američkih hyperscalera ako oni ne jamče potpunu lokalnu pravnu, operativnu i tehnološku kontrolu nad podacima, što stvara novu mapu moći u ICT industriji.
Depositphotos / Ilustracija
Pitanje gdje se fizički nalaze podaci i koji zakoni se primjenjuju na njihovo izuzimanje preraslo je iz tehničke rasprave u prvorazredno geopolitičko pitanje. Najnoviji tržišni podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju da segment suverenog oblaka (Sovereign Cloud) u Europi raste po stopi od nevjerojatnih 40% na godišnjoj razini, višestruko nadmašujući stopu rasta općeg tržišta javnog oblaka. Europski akteri ne žele više dopuštati da njihovi kritični podaci potpadaju pod američki zakon CLOUD Act, koji tamošnjim vlastima daje pravo pristupa podacima bez obzira gdje se u svijetu nalazili, ako je pružatelj usluge američka tvrtka.
Koncept suverenog oblaka zahtijeva ispunjavanje tri ključna stupa: suverenost podataka (podaci se fizički nalaze i ne smiju napustiti granice EU ili specifične države), operativna suverenost (sve operacije održavanja i nadzora provode isključivo građani EU s potrebnim sigurnosnim provjerama) i tehnološka suverenost (korištenje open-source tehnologija koje eliminiraju rizik od skrivenih stražnjih vrata i iznenadnog prekida isporuke softvera od strane stranog vendora). Američki hyperscaleri brzo su prepoznali ovaj trend te užurbano sklapaju partnerstva s europskim tech tvrtkama kako bi ponudili „lokalno upravljane“ verzije svojih platformi.
Ovaj trend snažno potiče i nova europska regulativa, uključujući stroža tumačenja GDPR-a i dolazak inicijativa poput Gaia-X, koja teži stvaranju jedinstvene, transparentne i sigurne europske podatkovne infrastrukture. Tvrtke koje žele poslovati s europskim javnim sektorom ili sudjelovati u velikim projektima pametnih gradova i digitalizacije zdravstva morat će dokazati da njihova cjelokupna cloud arhitektura u potpunosti zadovoljava kriterije suverenosti, što iz temelja mijenja način na koji CIO-ovi dizajniraju sustave.
U Hrvatskoj, suvereni oblak otvara ogroman prostor za domaće lidere u segmentu podatkovnih centara i clouda. Državna tvrtka APIS IT, kao i privatni ponuditelji poput Databoxa, Data Centar North, Setcora i drugih davatelja usluga dana centara kao što je primjerice veliki dana centar Digital Realtya ili pak telekom tvrtki i i njihovih data centara koje imaju Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska bilježe povećan interes. Domaće tvrtke koje posjeduju vlastitu infrastrukturu na hrvatskom tlu i mogu ponuditi stopostotno jamstvo da podaci nikada neće napustiti zemlju, niti biti podložni stranim jurisdikcijama, imaju povijesnu priliku preuzeti enterprise i javni sektor u regiji, pozicionirajući se kao čuvari digitalnog suvereniteta. Pritom ne treba zaboraviti niti plan gradnje velikog podatkovnog centra Pantheon koji se najavljuje u Topuskom.
Pitanje gdje se fizički nalaze podaci i koji zakoni se primjenjuju na njihovo izuzimanje preraslo je iz tehničke rasprave u prvorazredno geopolitičko pitanje. Najnoviji tržišni podaci objavljeni u zadnjih 48 sati pokazuju da segment suverenog oblaka (Sovereign Cloud) u Europi raste po stopi od nevjerojatnih 40% na godišnjoj razini, višestruko nadmašujući stopu rasta općeg tržišta javnog oblaka. Europski akteri ne žele više dopuštati da njihovi kritični podaci potpadaju pod američki zakon CLOUD Act, koji tamošnjim vlastima daje pravo pristupa podacima bez obzira gdje se u svijetu nalazili, ako je pružatelj usluge američka tvrtka.
Predsjednik Uprave Aminessa Mladen Knežević rekao je da je na razvijenim tržištima već dugo uobičajena podjela između vlasnika nekretnine i hotelskog operatora.
