Samsung je u SAD-u zadržao drugo mjesto, ali su mu isporuke pale 5%. Pad se povezuje s kasnijim lansiranjem Galaxy S26 serije, dok su narudžbe za S26 ipak bile oko 25% više nego kod prethodne generacije. Prodaju je podupirala A-serija, osobito kroz prepaid kanale. Samsungov rezultat otkriva koliko vremenski raspored lansiranja utječe na kvartalne udjele u tržištu u kojem se premium kupnje koncentriraju u kratke prodajne valove. Za europske distributere i operatore to je podsjetnik da dostupnost modela i zalihe mogu imati jednako snažan učinak kao i sama potražnja.
Samsung je u SAD-u zadržao drugo mjesto, ali su mu isporuke pale 5%. Pad se povezuje s kasnijim lansiranjem Galaxy S26 serije, dok su narudžbe za S26 ipak bile oko 25% više nego kod prethodne generacije. Prodaju je podupirala A-serija, osobito kroz prepaid kanale. Za dobavljače, operatore i trgovce takav rezultat nije samo statistika kvartala, nego signal kako treba planirati portfelj za drugu polovinu godine.
Samsungov rezultat otkriva koliko vremenski raspored lansiranja utječe na kvartalne udjele u tržištu u kojem se premium kupnje koncentriraju u kratke prodajne valove. Samsung se u takvoj tržišnoj slici oslanja na širinu portfelja. Flagship modeli grade percepciju brenda, A-serija nosi velik dio volumena, a distribucija kroz operatore i maloprodaju omogućuje brzu prilagodbu popusta. Slabost je u tome što svaki poremećaj u rasporedu lansiranja ili zalihama odmah otvara prostor konkurenciji.
Pametni telefoni ostaju najveće pojedinačno tržište potrošačkih uređaja, ali se njegova dinamika promijenila. Kupci dulje zadržavaju postojeće modele, softverska podrška traje više godina, a razlika između generacija više se ne doživljava kao dovoljan razlog za brzu zamjenu. Proizvođači zato pokušavaju povećati vrijednost po uređaju kroz više memorije, bolju kameru, izdržljiviju bateriju i AI funkcije koje se izvode lokalno, dok se najjeftiniji segment sve teže održava jer trošak osnovnih komponenti raste brže od prostora za povećanje cijene.
Dobavljački lanac na to odgovara opreznije nego u ranijim ciklusima. Umjesto gomilanja modela, proizvođači sve češće pojednostavljuju portfelj, smanjuju broj konfiguracija i više pažnje posvećuju kanalima koji mogu brže prodati zalihe. Takva disciplina smanjuje rizik neprodanih uređaja, ali kupcima ostavlja manji izbor u cjenovno osjetljivim segmentima.
Za europske distributere i operatore to je podsjetnik da dostupnost modela i zalihe mogu imati jednako snažan učinak kao i sama potražnja. Na hrvatskom i regionalnom tržištu takav razvoj najprije se vidi u ponudi operaterskih rata, trade-in programa i modela iz prethodnih generacija, jer kupci sve češće uspoređuju ukupni mjesečni trošak, a ne samo maloprodajnu cijenu uređaja.
Središnje tržišno pitanje glasi: zašto je kalendar lansiranja postao tržišni alat u borbi za premium kupce. Ono se ne odnosi samo na pojedini model, nego na način na koji se cijene, dostupnost i stvarne koristi nadogradnje pretvaraju u odluku kupca.
Operaterski kanal postaje važniji upravo zato što ublažava psihološki učinak skupljeg uređaja. Telefon se sve češće kupuje kroz mjesečnu ratu, vezanu tarifu, zamjenu starog modela ili promociju s dodatnim uslugama. Ta logika može održati premium prodaju, ali stvara pritisak na promocijske budžete i na profitabilnost kanala koji već mora financirati 5G mreže, korisničku podršku i sve zahtjevnije digitalne prodajne sustave.
U takvom okruženju dobavljači neće pobijediti samo boljom kamerom ili većim zaslonom. Presudit će kombinacija dostupnosti, financiranja, trajanja podrške i sposobnosti da se AI funkcije pretvore u vidljivu svakodnevnu korist. Tržište pametnih telefona ostaje veliko, ali sve manje oprašta portfelj koji nije prilagođen novoj cijeni memorije i novoj disciplini potrošača.
Dobavljači zato moraju pažljivije planirati trenutak lansiranja i razinu zaliha. Preuranjena isporuka može kratkoročno podići udio, ali stvara rizik korekcije cijena; prespora reakcija ostavlja prostor rivalima koji su spremniji iskoristiti prodajni val. Uređaji se sve rjeđe prodaju samo kroz specifikacije, a sve češće kroz ukupnu cijenu vlasništva, dostupnost servisa, trajanje podrške i osjećaj sigurnosti da model neće zastarjeti nakon jedne sezone.
Takva dinamika posebno utječe na partnere u kanalu. Trgovci i operateri moraju odlučiti hoće li štititi promet kroz popuste ili maržu kroz skuplje konfiguracije, dok proizvođači pokušavaju zadržati ravnotežu između volumena i profita. Kada trošak komponenti raste, pogrešna procjena potražnje brzo se pretvara u zalihe koje treba rasprodati ili u praznine u ponudi koje korisnika odvode konkurenciji.
Kupci na to reagiraju racionalnije nego u prethodnim valovima potrošačke elektronike. Nadogradnja mora imati jasnu svrhu: bolju bateriju, dulju podršku, više memorije, pouzdanije performanse ili pristup funkcijama koje se ne mogu dobiti softverskim ažuriranjem starog uređaja. Bez takvog razloga veći dio tržišta prelazi u režim čekanja, a proizvođači moraju dokazivati vrijednost svake skuplje konfiguracije.
Samsung je u SAD-u zadržao drugo mjesto, ali su mu isporuke pale 5%. Pad se povezuje s kasnijim lansiranjem Galaxy S26 serije, dok su narudžbe za S26 ipak bile oko 25% više nego kod prethodne generacije. Prodaju je podupirala A-serija, osobito kroz prepaid kanale.
Apple je u američkom tržištu ostao vodeći dobavljač, ali su mu isporuke pale 3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tržišni podaci navode da je iPhone 17 serija činila 70% Appleovih isporuka, dok su promocije starijeg iPhonea 15 održavale prisutnost u nižim cjenovnim razredima.
Globalne isporuke televizora porasle su u prvom tromjesečju 2026. za 6 posto na godišnjoj razini, na ukupno 50,3 milijuna uređaja, prema podacima Omdije. Rast je ponajprije posljedica povećanja zaliha kod trgovaca uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2026. godine.
