Konvergencija satelitskih i zemaljskih mreža kroz Direct-to-Device tehnologije otvara novu fazu mobilne povezanosti. Ideja da standardni uređaji mogu komunicirati preko nesvjetovnih mreža posebno je važna za situacije u kojima nema klasičnog mobilnog signala: udaljena područja, more, planine, krizne situacije i prekidi zemaljske infrastrukture. Time se satelit pomiče iz nišne usluge prema dopuni masovnim mobilnim mrežama.
Tehnološki izazov je velik jer se satelitska komunikacija mora uskladiti s postojećim uređajima, frekvencijama, mrežnim jezgrama i korisničkim očekivanjima. U prvoj fazi najrealniji su osnovni komunikacijski scenariji, poput poruka i hitnih obavijesti, dok će zahtjevnije podatkovne usluge ovisiti o razvoju standarda, kapaciteta i poslovnih modela.
Za operatore ova konvergencija može biti način da poboljšaju pokrivenost bez gradnje baznih stanica na svakoj teško dostupnoj lokaciji. No otvara i pitanja partnerstva sa satelitskim operatorima, naplate, roaminga, prioriteta prometa i korisničke podrške. Usluga koja radi u kriznoj situaciji mora imati vrlo jasno definiranu pouzdanost i odgovornost.
Regulatori će morati pratiti kako se upravlja spektrom, sigurnošću komunikacija i dostupnošću hitnih usluga. Kod Direct-to-Device modela granica između telekomunikacijske, svemirske i javnosigurnosne politike postaje manje jasna. To posebno vrijedi u Europi, gdje se povezivost sve više promatra kao dio strateške infrastrukture.
Za regionalna tržišta najveća korist mogla bi biti u boljoj pokrivenosti ruralnih i slabije naseljenih područja, sigurnosti prometa i otpornosti komunikacija u krizama. Ipak, komercijalni uspjeh ovisit će o tome hoće li korisnici dobiti jednostavnu, pouzdanu i cjenovno prihvatljivu uslugu, a ne samo atraktivnu tehnološku najavu.
GSMA i TM Forum već imaju snažnu ulogu u standardizaciji i operativnim modelima telekom sektora, pa njihovo povezivanje oko AI-ja treba gledati kao pokušaj da se fragmentirane inicijative usmjere prema zajedničkim okvirima. Telekomi već koriste AI u korisničkoj podršci, planiranju mreže, detekciji prijevara, automatizaciji operacija i optimizaciji energije, ali implementacije često ostaju zatvorene unutar pojedinih operatora ili dobavljača. Industriji sada trebaju ponovljivi obrasci koji se mogu skalirati. Taj potez treba čitati kroz tržište koje sve manje nagrađuje izolirane proizvode, a sve više traži cijeli lanac: infrastrukturu, softver, sigurnost, integraciju i operativnu podršku.
Hrvatski Telekom Grupa završila je prvo polugodište 2026. s rastom ključnih financijskih pokazatelja i vidljivim ubrzanjem u drugom tromjesečju. Prihodi su u šest mjeseci dosegnuli 558,9 milijuna eura, 2,6 posto više nego godinu ranije, dok je prilagođena EBITDA nakon najmova porasla 3,0 posto, na 199,5 milijuna eura. Neto dobit nakon manjinskih interesa povećana je 13,6 posto, na 65,8 milijuna eura. Samo u drugom kvartalu prihodi su iznosili 286,9 milijuna eura, prilagođena EBITDA AL 101,1 milijun, a neto dobit 36 milijuna eura, uz godišnje stope rasta od 3,6, 3,4 i 14,7 posto. Širi pokazatelj ukupnih poslovnih prihoda dosegnuo je 561,3 milijuna eura u polugodištu te 287,9 milijuna u drugom kvartalu, uz rast od 2,5 odnosno 3,0 posto.
China Unicom Beijing i Huawei pustili su u rad najveću komercijalnu 5G-A GigaUplink mrežu na svijetu. Mreža omogućuje kontinuiranu pokrivenost sa 100 MHz uzlaznog kapaciteta u ključnim dijelovima Pekinga, uz više od 10.000 postavljenih baznih stanica.
