OPSEŽNO ISTRAŽIVANJE

Umjetna inteligencija i u ovoj godini ostaje glavni alat za borbu protiv sigurnosnih prijetnji

Kompanije se suočavaju s rastućim jazom u radnoj snazi za kibernetičku sigurnost i nedostatkom od čak 4,7 milijuna kvalificiranih stručnjaka.

Umjetna inteligencija i u ovoj godini ostaje glavni alat za borbu protiv sigurnosnih prijetnji
Depositphotos

Umjetna inteligencija će i treću godinu zaredom biti najvažnija tehnologija, nadmašujući računalstvo u cloudu i robotiku u poticanju inovacija i oblikovanju tehnološke industrije. Dok će AI utjecati na razne sektore, od zdravstva i energetike do proizvodnje, njezina glavna misija u 2025. bit će jačanje kibernetičke sigurnosti.

Prema podacima s TechGaged.com, gotovo polovica kompanija identificirala je kibernetičku sigurnost kao prioritet, daleko nadmašujući njezinu primjenu u drugim poslovnim područjima. Tržište kibernetičke sigurnosti suočava se s velikim izazovima. Iako se broj kibernetičkih napada smanjio nakon što je dosegnuo vrhunac 2021., njihov financijski utjecaj nikada nije bio gori. U ovoj se godini očekuje da će globalni troškovi kibernetičkog kriminala premašiti deset bilijuna dolara, što je deset posto više nego prošle godine.

Osim toga, kompanije se suočavaju s rastućim jazom u radnoj snazi za kibernetičku sigurnost i nedostatkom od čak 4,7 milijuna kvalificiranih stručnjaka.

Kao odgovor, mnoge su se okrenule AI-ju i automatizaciji kako bi zaštitile svoje organizacije, trendu koji je ove godine dobio na zamahu.

Provedeno među 350 direktora informatike (CIO), tehnoloških direktora (CTO) i IT direktora u kompanijama s više od tisuću zaposlenih u Brazilu, Kini, Indiji, SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanje je pokazalo da 48 posto ispitanika planira koristiti AI za otkrivanje i sprječavanje kibernetičkih napada, što je tri posto više nego prošle godine.

Daleko iza, 39 posto kompanija navelo je edukativne aplikacije kao svoj primarni fokus AI-ja. AI-pokretani razvoj softvera dosegnuo je udio od 35 posto, tijesno nadmašivši automatizaciju lanaca opskrbe i skladišta za treće mjesto.

Automatizacija korisničke službe zauzela je peto mjesto s 28 posto, dok je samo četvrtina ispitanika odabrala druge slučajeve upotrebe, poput ubrzavanja mapiranja bolesti ili automatizacije izvora energije.

Prema Izvješću o troškovima povrede podataka instituta Ponemon, organizacije koje nisu koristile AI i automatizaciju suočile su se s prosječnim troškovima povrede podataka od 5,72 milijuna dolara u 2024., gotovo 300.000 dolara više nego godinu prije.

S druge strane, kompanije koje koriste AI i automatizaciju imale su 31 posto niže troškove od 3,84 milijuna dolara, štedeći više od 1,8 milijuna dolara po incidentu. Čak je i ograničena upotreba AI-ja u otkrivanju prijetnji donijela značajnu razliku, smanjujući prosječne troškove povrede podataka za oko milijun dolara.