Eurobarometar pokazuje da 42 posto anketiranih malih, srednjih i srednje velikih europskih poduzeća već koristi umjetnu inteligenciju ili algoritamsko upravljanje. Još 21 posto njih planira uvesti takve sustave u budućnosti. Najčešće prepreke širem korištenju ostaju visoki troškovi, pravna neizvjesnost i manjak stručnog znanja.
Europska poduzeća sve više koriste umjetnu inteligenciju, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra predstavljenog u sklopu Europskog mjeseca inovacija u umjetnoj inteligenciji. Događanja okupljaju donositelje javnih politika, industriju, javni sektor i istraživače radi predstavljanja razvoja i praktične uporabe umjetne inteligencije u različitim gospodarskim djelatnostima Europske unije.
Algoritamsko upravljanje odnosi se na digitalne sustave koji rukovoditeljima pomažu organizirati rad i donositi odluke o zadacima, rasporedu, radnoj uspješnosti i zapošljavanju. Takvi sustavi mogu se temeljiti na umjetnoj inteligenciji te mogu samostalno donositi pojedine odluke ili zaposlenicima predlagati rješenja o kojima potom odlučuje čovjek.
Prema istraživanju, 42 posto anketiranih malih i srednjih poduzeća te tvrtki srednje tržišne kapitalizacije već koristi umjetnu inteligenciju i algoritamsko upravljanje, uglavnom ograničeno ili pokusno. Dodatnih 21 posto namjerava uvesti te tehnologije. U odnosima s korisnicima i korisničkoj podršci primjenjuje ih 47 posto ispitanih tvrtki, a za praćenje radne uspješnosti i produktivnosti 36 posto.
U logistici, planiranju i izradi rasporeda zaposlenika takve sustave koristi 30 posto poduzeća. Čak 61 posto smatra da im umjetna inteligencija pomaže pri donošenju odluka, a 75 posto očekuje poboljšanje kvalitete radnih mjesta. U 90 posto anketiranih organizacija konačnu odluku i dalje donose ljudi, dok je samo dva posto odluka potpuno automatizirano.
Glavne su prepreke visok trošak ulaganja, koji navodi 50 posto tvrtki, pravna neizvjesnost s 49 posto i nedostatak stručnjaka s 48 posto. Gotovo polovina ispitanika, odnosno 49 posto, ne vjeruje dovoljno umjetnoj inteligenciji i automatiziranim sustavima pri donošenju odluka koje se tiču zaposlenika. Europska pravila, uključujući GDPR i Akt o umjetnoj inteligenciji, uređuju dio tih pitanja radi zaštite temeljnih prava, sigurnosti i razvoja pouzdanih sustava.
„U Europi umjetna inteligencija treba služiti ljudima i poduzećima. Aktom o umjetnoj inteligenciji gradimo temelje sigurnog, pouzdanog razvoja usmjerenog na čovjeka. Europske tvrtke mogu te tehnologije primjenjivati radi povećanja produktivnosti i kvalitete usluga”, izjavila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.
Istraživanje obuhvaća mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, pa njegove rezultate ne treba automatski poistovjećivati sa svim europskim kompanijama. Podaci govore o korištenju umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja, što nisu potpuno iste kategorije tehnologije. Sustavi za izradu rasporeda ili praćenje uspješnosti ne moraju uvijek koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Razlika je važna pri tumačenju ulaganja, produktivnosti i rizika za zaposlenike. GDPR se primjenjuje na obradu osobnih podataka, uključujući podatke zaposlenika.
Akt o umjetnoj inteligenciji uvodi zasebna pravila temeljena na procjeni rizika sustava. Određene primjene umjetne inteligencije u zapošljavanju i upravljanju radnicima svrstavaju se među visokorizične sustave. Za njih su predviđene obveze koje uključuju upravljanje rizicima, dokumentaciju i ljudski nadzor. Uvođenje tehnologije zato nije samo informatički projekt nego i pitanje organizacije rada i odgovornosti poslodavca. Tvrtke koje žele povećati uporabu automatizacije moraju pritom uskladiti poslovnu učinkovitost sa zaštitom prava zaposlenika.
Europska poduzeća sve više koriste umjetnu inteligenciju, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra predstavljenog u sklopu Europskog mjeseca inovacija u umjetnoj inteligenciji. Događanja okupljaju donositelje javnih politika, industriju, javni sektor i istraživače radi predstavljanja razvoja i praktične uporabe umjetne inteligencije u različitim gospodarskim djelatnostima Europske unije.
Anthropic planira prenijeti pet posto svojih dionica u Public Benefit Fund, što bi pri procjeni vrijednosti kompanije od 965 milijardi dolara predstavljalo približno 48 milijardi dolara imovine. Fond bi trebao financirati sigurnost umjetne inteligencije, biomedicinska istraživanja i programe za radnike čija će radna mjesta promijeniti automatizacija, dok konačan prijenos još treba odobrenje dioničara.
Videoindustrija nastavlja se razvijati pod utjecajem promjena u navikama publike, novih poslovnih modela u distribuciji sadržaja i napretka u tehnologiji oglašavanja. Upravo će te promjene biti među ključnim temama događanja NEM Zagreb 2026, koje će se održati 7. i 8. prosinca u hotelu Esplanade Zagreb.
