OpenAI-jev prilagođeni čip razvijen s Broadcomom usmjeren je na inference, odnosno na svakodnevno izvršavanje AI modela za korisničke upite i aplikacije. Upravo taj dio AI infrastrukture postaje najveći troškovni izazov jer se ne radi o jednokratnom treningu, nego o stalnom pogonu koji mora biti brz, pouzdan i financijski održiv. Izrada vlastitog čipa omogućuje optimizaciju za specifične modele i interne potrebe, ali istodobno uvodi rizike proizvodnje, dobave memorije, integracije sustava i ovisnosti o TSMC-ovu proizvodnom kapacitetu. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.

SoftBank je  lansirao kibernetički sigurnosni proizvod temeljen na OpenAI modelima, čime je dodatno ojačana teza da se generativni AI sve brže pretvara iz horizontalne tehnologije u vertikalne, komercijalno definirane enterprise proizvode. Sama objava važna je zato što dolazi od velike telekom i tehnološke grupe koja AI ne pozicionira samo kao interni alat za učinkovitost, nego kao tržišni sigurnosni proizvod s konkretnom poslovnom logikom. Time se potvrđuje i širi tržišni trend: veliki operatori, sistem integratori i tehnološki konglomerati žele zauzeti dio vrijednosnog lanca u kojem se spajaju AI modeli, poslovni podaci i sigurnosne operacije.

Novo izvješće tvrtke McKinsey & Company pod nazivom Ostvarivanje potencijala umjetne inteligencije u Srednjoj Europi analizira ekonomski potencijal umjetne inteligencije u Srednjoj Europi uključujući Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Globalna komunikacijska platforma Infobip, ostvarila je suradnju s tvrtkom Floward, vodećom internetskom platformom za dostavu cvijeća i poklona na području Bliskog istoka i Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi unaprijedila korisničku podršku primjenom AI agenata na platformi AgentOS.

Čak 1379 radova predano je u sklopu „AIMO! stvarati i navijati uz AI“ natječaja. Autori su kreativno koristili razne alate temeljene na umjetnoj inteligenciji te su kroz video i vizualne radove predstavili vlastitu interpretaciju emocije navijanja za hrvatsku nogometnu reprezentaciju.

Financijski sektor ulazi u razdoblje u kojem se umjetna inteligencija više ne može promatrati samo kao tehnološki alat za učinkovitije poslovanje, nego kao regulatorno, reputacijsko i strateško pitanje. Banke, osiguravatelji i fintech kompanije već koriste AI u kreditnom scoringu, procjeni rizika, sprječavanju prijevara, korisničkoj podršci, internim HR procesima i brojnim ugrađenim funkcijama poslovnih aplikacija.

Čelnici vodećih AI kompanija, uključujući izvršnog direktora Anthropica Darija Amodeija i čelnika Google DeepMinda Demisa Hassabisa, lobirali su za koaliciju pod vodstvom Sjedinjenih Država koja bi oblikovala globalna pravila za umjetnu inteligenciju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na summitu skupine G7 u Francuskoj pozvala je na tješnju suradnju između Europske unije i Sjedinjenih Država na području umjetne inteligencije. Poručila je da obje strane imaju zajednički interes i za ubrzanje prihvaćanja umjetne inteligencije i za sigurno uvođenje moćnih modela.

Dulji životni vijek više nije samo zdravstvena tema, već je jedan od ključnih uzroka gospodarskih i poslovnih promjena 21. stoljeća. Prema najnovijem UniCreditovom izvješću Horizons Observatory pod nazivom LongevityTech

Uspostava nacionalnog sustava za provedbu europskog Akta o umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj zasad ostaje pitanje koje se ne može svesti na puki izbor jednog regulatora. Iz odgovora HAKOM-a jasno proizlazi da je preduvjet za bilo kakav operativni model zakonsko razgraničenje nadležnosti, ovlasti, postupaka, sankcija, kontaktnih točaka i načina suradnje s Europskom komisijom te drugim državama članicama. A upravo tog okvira — još nema.

Najnoviji podaci Europske komisije pokazuju da su hrvatska poduzeća ubrzala procese digitalizacije, pri čemu 63,45 posto malih i srednjih tvrtki koristi barem osnovne digitalne alate, dok se velike tvrtke sve više približavaju europskom prosjeku.

Hrvatsko tržište javne nabave godišnje vrijedi više od 14 milijardi eura, no tisuće ponuda i dalje otpada zbog proceduralnih pogrešaka, propuštenih rokova i administrativnih propusta.

Tradicionalne granice među segmentima informacijske i komunikacijske industrije sve se više brišu, a igrači iz područja oblaka, telekomunikacija i sigurnosti ulaze na susjedna tržišta. Pružatelji usluga u oblaku nude sigurnosna rješenja, telekom operatori razvijaju poslovne usluge i mrežna programska sučelja, a sigurnosne tvrtke šire se na upravljanje identitetom i zaštitu sustava umjetne inteligencije.

Podatkovni centri postaju sve važniji dio modernih obrambenih operacija, budući da vojne organizacije sve više ovise o sigurnim objektima za obradu podataka iz različitih izvora. Riječ je o podacima sa satelita, bespilotnih letjelica, radarskih sustava, bojišnih senzora i obavještajnih mreža, čija obrada zahtijeva golemu računalnu snagu.

Globalni val ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju i europske inicijative za tehnološku suverenost oblikuju okvir koji posredno, ali osjetno, utječe na hrvatsko i regionalno tržište. Iako regija ne sudjeluje u projektima najvećih razmjera niti u proizvodnji ključnih komponenti, kretanja koja diktiraju globalni igrači i europske institucije izravno se odražavaju na uvjete pod kojima domaće tvrtke i javna uprava provode digitalizaciju.

U industriji poluvodiča sve se više raspravlja o arhitekturama procesora za umjetnu inteligenciju koje bi mogle preispitati dominantnu ulogu memorije visoke propusnosti. Razmatraju se rješenja oslonjena na drukčije vrste memorije, posebno za izvođenje modela, gdje zahtjevi nisu isti kao kod treniranja. Takav razvoj mogao bi s vremenom promijeniti strukturu tržišta komponenti za umjetnu inteligenciju i odnos među proizvođačima različitih vrsta memorije.

Tržište agentnih alata za kodiranje, koji programerima omogućuju da dio razvoja prepuste umjetnoj inteligenciji, ulazi u fazu u kojoj su dobici u produktivnosti sve mjerljiviji, ali i ekonomski model sve složeniji. Prema nalazima istraživačkih kuća, velika većina inženjerskih voditelja bilježi poboljšanja, uz prosječni neto dobitak u produktivnosti koji se mjeri u dvoznamenkastim postocima. Istodobno, način naplate prema potrošnji unosi promjenjivost u troškovnu strukturu, što mijenja narav procjene isplativosti.

Rast potražnje potaknut umjetnom inteligencijom dosegao je razinu na kojoj ni najveće tehnološke tvrtke ne mogu zadovoljiti potrebe isključivo vlastitom infrastrukturom. Prema dostupnim navodima, jedna velika tvrtka počela je dodavati kapacitete konkurentskog pružatelja usluga u oblaku kako bi odgovorila na rast potaknut umjetnom inteligencijom, nakon što je opterećenje vlastite infrastrukture dovelo do niza problema s pouzdanošću usluge.

Unutar telekom industrije razvila se rasprava o tome opterećuje li rastući promet potaknut umjetnom inteligencijom mobilne i fiksne mreže do mjere koja opravdava zabrinutost operatora. Dio struke iznosi suprotan stav, tvrdeći da mreže raspolažu znatnim viškom kapaciteta te da pritužbe na promet umjetne inteligencije nisu utemeljene na stvarnom stanju infrastrukture. Takvo stajalište izaziva polemiku jer dovodi u pitanje argumente kojima operatori opravdavaju potrebu za novim ulaganjima i regulatornim ustupcima.