Uspostava nacionalnog sustava za provedbu europskog Akta o umjetnoj inteligenciji u Hrvatskoj zasad ostaje pitanje koje se ne može svesti na puki izbor jednog regulatora. Iz odgovora HAKOM-a jasno proizlazi da je preduvjet za bilo kakav operativni model zakonsko razgraničenje nadležnosti, ovlasti, postupaka, sankcija, kontaktnih točaka i načina suradnje s Europskom komisijom te drugim državama članicama. A upravo tog okvira — još nema.

Prvo tromjesečje 2026. donijelo je jedan od jasnijih presjeka smjera u kojem se kreće hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija. Ukupni prihodi od usluga iznosili su 453,00 milijuna eura, što je 2,76 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast nije eksplozivan, ali je široko postavljen: prihodi od usluga putem pokretnih mreža povećani su 3,30 posto, a prihodi od fiksnih mreža 1,68 posto. To pokazuje tržište koje raste umjereno, ali uz duboku promjenu u strukturi usluga, tehnologija i korisničkog ponašanja.

Segment usluga zajamčenog kapaciteta, odnosno visokokvalitetnog pristupa na maloprodajnoj razini, u Q1 2026. pokazuje tržište koje se ne kreće jednako u prihodima i fizičkim pokazateljima. U nekoliko kategorija prihodi rastu, dok broj priključnih točaka ili duljina iznajmljene infrastrukture pada. To znači da se ovaj segment mora čitati drukčije od masovnog tržišta pristupa internetu: ovdje je važna kvaliteta, tehnologija i vrijednost poslovne usluge, a ne samo broj priključaka.

Iznajmljivanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Q1 2026. pokazuje rast fizičkog korištenja infrastrukture, posebno kod kabelske kanalizacije i stupova za zračnu mrežu. Prihod od iznajmljivanja cijevi kabelske kanalizacije iznosio je 1,35 milijuna eura. U odnosu na prethodno tromjesečje povećan je 1,59%, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine 0,61%. Taj je prihod gotovo ravan na godišnjoj razini, ali fizički pokazatelj govori drukčiju priču: ukupna duljina iznajmljenih cijevi kabelske kanalizacije dosegnula je 31,67 tisuća kilometara, uz tromjesečni rast od 5,96% i godišnji rast od 24,64%.

Veleprodajni širokopojasni pristup u Q1 2026. pokazuje da migracija s bakra na svjetlovod nije samo maloprodajna pojava, nego i promjena veleprodajne infrastrukture tržišta. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže iznosio je 2,73 milijuna eura. U odnosu na prethodno tromjesečje smanjen je 3,30%, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine 11,99%. Istodobno je prihod od veleprodajnog pristupa putem svjetlovodne mreže iznosio 4,39 milijuna eura, uz tromjesečni rast od 5,29% i godišnji rast od 52,59%.

Naplatna televizija u prvom tromjesečju 2026. izvana djeluje stabilno, ali iznutra prolazi kroz duboku tehnološku preobrazbu. Ukupni prihodi porasli su 5,79 posto na 38,87 milijuna eura, dok je ukupan broj priključaka veći 1,95 posto na 948.601. Iza tih skromnih ukupnih brojki krije se, međutim, jasna podjela na pobjednike i gubitnike.

Mobilni internet u prvom tromjesečju 2026. pokazuje dvije paralelne dinamike: ukupna baza priključaka raste umjereno, ali se unutar nje odvija izrazita migracija prema 5G pristupu. Broj priključaka širokopojasnom pristupu internetu putem pokretnih mreža iznosio je 6,03 milijuna. U odnosu na prethodno tromjesečje povećan je 0,13%, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine 4,98%. Ukupna brojka pokazuje stabilno širenje baze, ali pravi tržišni pomak nalazi se u strukturi tehnologija.

Prvo tromjesečje 2026. donijelo je prekretnicu koja se godinama najavljivala. Broj priključaka putem svjetlovodne infrastrukture porastao je 29,67 posto na godišnjoj razini i dosegao 497.604, dok je broj bakrenih priključaka pao 14,99 posto na 466.115. Optika je tako po prvi put pretekla bakar kao dominantnu tehnologiju fiksnog širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj.

Tržište paketnih telekom usluga u prvom tromjesečju 2026. jasno pokazuje u kojem smjeru se kreću navike korisnika. Najsloženiji paketi, oni s četiri usluge, rastu najbrže, dok jednostavnije kombinacije i samostalne usluge gube korisnike.

Fiksna telefonija ostaje najslabija karika domaćeg telekom tržišta. U prvom tromjesečju 2026. operatori su od ove usluge uprihodili 25,94 milijuna eura, što je pad od 5,69 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U usporedbi s prethodnim kvartalom prihodi su tek neznatno viši (+2,24 posto), no godišnja slika ostaje nedvosmisleno silazna.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je rezultate mjerenja kvalitete usluga u pokretnim javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama na području Republike Hrvatske za 2026. Mjerenja se provode kontinuirano od 2023. godine, a rezultati mjerenja analiziraju se i javno objavljuju te se dijele se s operatorima kako bi svaki od njih lakše mogao planirati i optimizirati vlastitu mrežu.

U prvom tromjesečju 2026. godine na tržištu željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj porastao je broj prevezenih putnika i količine prevezene robe u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

HAKOM-ova analiza pokazatelja kakvoće javnih komunikacijskih usluga u elektroničkim komunikacijskim mrežama za drugo polugodište 2025. donosi važan presjek stanja domaćeg telekom tržišta u trenutku kada se operatori sve snažnije natječu ulaganjima u optiku, 5G, mrežne kapacitete i digitalne korisničke kanale. Dokument je regulatorno važan jer se ne temelji na komercijalnim tvrdnjama operatora, nego na propisanim i standardiziranim pokazateljima kakvoće usluge koje operatori dostavljaju HAKOM-u prema važećem okviru. Obvezu redovitog mjerenja i dostave takvih pokazatelja imaju operatori koji prelaze prag od 2 posto udjela prihoda na mjerodavnom tržištu, što analizu čini posebno važnom za usporedbu najvećih pružatelja usluga. Usporedba obuhvaća tri polugodišta, H2 2024., H1 2025. i H2 2025., pa se ne vidi samo trenutačno stanje, nego i smjer kretanja tržišta.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je analizu pokazatelja kakvoće javnih komunikacijskih usluga u nepokretnim i pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama u Republici Hrvatskoj za drugo polugodište 2025. Analiza pokazuje zadovoljavajuće stanje kakvoće elektroničkih komunikacijskih usluga u nepokretnim i pokretnim mrežama.

Zamislite da netko preuzme vaš video s tisuću lajkova i upotrijebi ga za lažnu reklamu. Ili da obrišete profil koji više ne koristite, a poslodavac godinu dana kasnije iskopa vaše stare objave. Ili da kliknete "prihvati sve kolačiće" na nepoznatoj web stranici, a mjesec dana kasnije vaš račun bude hakiran. Nije to filmski scenarij. To se događa i češće nego što mislite.

Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.

U digitalnoj ekonomiji podatci imaju konkretnu vrijednost. Tvrtke ih koriste za profiliranje korisnika, ciljanje oglasa, predviđanje ponašanja i grupiranje prema interesima. Ako do njih dođu zlonamjerni akteri, mogu ih iskoristiti za prevare, krađu identiteta i lažno predstavljanje. U nekim slučajevima mogu dobiti i pristup vašim korisničkim računima i uslugama.

HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, svakodnevno prima prijave građana koji su postali žrtve telefonskih prijevara, neočekivano visokih računa ili neželjenih poziva. Prijevare ne izgledaju opasno ni ozbiljno, a upravo zato su toliko učinkovite. Stoga su u HAKOM-u izradili vodič kako biste naučili prepoznati rizike, doznali kako zaštititi svoj novac i koristiti tehnologiju pametno i s povjerenjem. Gordana Kulišić, viša stručnjakinja za zaštitu korisnika u HAKOM-u izdvojila je nekoliko glavnih primjera opasnosti koje vrebaju na internetu te nekoliko savjeta kako iskustvo u online svijetu učiniti jednostavnijim i korisnijim.

"HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području."