HAKOM-ova analiza pokazatelja kakvoće javnih komunikacijskih usluga u elektroničkim komunikacijskim mrežama za drugo polugodište 2025. donosi važan presjek stanja domaćeg telekom tržišta u trenutku kada se operatori sve snažnije natječu ulaganjima u optiku, 5G, mrežne kapacitete i digitalne korisničke kanale. Dokument je regulatorno važan jer se ne temelji na komercijalnim tvrdnjama operatora, nego na propisanim i standardiziranim pokazateljima kakvoće usluge koje operatori dostavljaju HAKOM-u prema važećem okviru. Obvezu redovitog mjerenja i dostave takvih pokazatelja imaju operatori koji prelaze prag od 2 posto udjela prihoda na mjerodavnom tržištu, što analizu čini posebno važnom za usporedbu najvećih pružatelja usluga. Usporedba obuhvaća tri polugodišta, H2 2024., H1 2025. i H2 2025., pa se ne vidi samo trenutačno stanje, nego i smjer kretanja tržišta.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavila je analizu pokazatelja kakvoće javnih komunikacijskih usluga u nepokretnim i pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama u Republici Hrvatskoj za drugo polugodište 2025. Analiza pokazuje zadovoljavajuće stanje kakvoće elektroničkih komunikacijskih usluga u nepokretnim i pokretnim mrežama.

Zamislite da netko preuzme vaš video s tisuću lajkova i upotrijebi ga za lažnu reklamu. Ili da obrišete profil koji više ne koristite, a poslodavac godinu dana kasnije iskopa vaše stare objave. Ili da kliknete "prihvati sve kolačiće" na nepoznatoj web stranici, a mjesec dana kasnije vaš račun bude hakiran. Nije to filmski scenarij. To se događa i češće nego što mislite.

Fotografije koje nikad nisu snimljene, videi u kojima osoba govori riječi koje nikad nije izgovorila, vijesti koje nije napisao nijedan novinar. To nije budućnost, to je svakodnevica 2025. godine. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj, stručnjak za medijsku pismenost upozorava da smo ušli u eru u kojoj algoritmi, sintetički mediji i chatbotovi oblikuju ono što vidimo, čitamo i u što vjerujemo, a djeca i roditelji često nemaju znanje ni vještine za prepoznavanje takvih sadržaja.

U digitalnoj ekonomiji podatci imaju konkretnu vrijednost. Tvrtke ih koriste za profiliranje korisnika, ciljanje oglasa, predviđanje ponašanja i grupiranje prema interesima. Ako do njih dođu zlonamjerni akteri, mogu ih iskoristiti za prevare, krađu identiteta i lažno predstavljanje. U nekim slučajevima mogu dobiti i pristup vašim korisničkim računima i uslugama.

HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, svakodnevno prima prijave građana koji su postali žrtve telefonskih prijevara, neočekivano visokih računa ili neželjenih poziva. Prijevare ne izgledaju opasno ni ozbiljno, a upravo zato su toliko učinkovite. Stoga su u HAKOM-u izradili vodič kako biste naučili prepoznati rizike, doznali kako zaštititi svoj novac i koristiti tehnologiju pametno i s povjerenjem. Gordana Kulišić, viša stručnjakinja za zaštitu korisnika u HAKOM-u izdvojila je nekoliko glavnih primjera opasnosti koje vrebaju na internetu te nekoliko savjeta kako iskustvo u online svijetu učiniti jednostavnijim i korisnijim.

"HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području."

Podaci s domaćeg telekom tržišta koje je prikupila Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti HAKOM pokazuje kako najveći prihod i dalje generira mobilni internet, čiji je prihod porastao s 637,12 na 668,14 milijuna eura, odnosno 4,87 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,97 posto. Rast bilježe i ostali ključni segmenti. Prihod od fiksnog interneta povećan je s 256,99 na 277,67 milijuna eura, što je rast od 8,05 posto, uz CAGR od 4,87 posto.

U 2025. godini je prema podacima domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti sasvim jasno kako su ulaganja u telekom sektor ostala snažna i tijekom 2025., pri čemu je najveći naglasak i dalje na nepokretnoj mreži i mrežama vrlo velikog kapaciteta, a najveća ulaganja napravili su Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach HRvatska. Pritom ne treba zaboraviti da se mreža gradila i putem europskih fondova, ali i da je jedan od najvećih projekata vrijedna gotovo 100 milijuna eura propao. 

Podaci HAKOM-a pokazuju u segmentu paketiranih odnosno spojenih usluga jasno potvrđuju nastavak konvergencije i strategije produbljivanja odnosa s korisnicima. Broj 2D paketa blago je pao s 455.112 na 449.497, što je smanjenje od 1,23 posto. Istodobno je broj 3D paketa porastao s 430.069 na 444.053, odnosno 3,25 posto, dok je broj 4D paketa povećan s 258.888 na 274.760, što je rast od 6,13 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,18 posto.

Analiza domaćeg telekom tržišta na bazi HAKOM-ovih podataka kao domaćeg telekom regulatora pokazuju kako se upravo u ovom segmentu pristupa internetu prema tehnologijama najjasnije vidi glavna strukturna promjena na telekom tržištu. Optika je sve što je sadašnjost, ali i budućnost. Broj priključaka putem bakrene infrastrukture pao je s 570.020 na 485.882, što je smanjenje od 84.138 priključaka odnosno 14,76 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 10,01 posto. Istodobno je broj priključaka putem svjetlovodne infrastrukture porastao s 351.623 na 470.996, odnosno za 119.373 priključka ili 33,95 posto, uz snažan CAGR od 34,09 posto.

Podaci HAKOM-a pokazuju kako veleprodajno tržište širokopojasnog pristupa sve jasnije pokazuje ubrzani prijelaz s bakrene na svjetlovodnu infrastrukturu. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže pao je s 13,03 na 11,87 milijuna eura, što je smanjenje od 8,87 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 21,90 posto. Istodobno je prihod od veleprodajnog pristupa putem svjetlovodne mreže porastao s 6,89 na 13,98 milijuna eura, odnosno 102,83 posto, uz vrlo snažan CAGR od 45,25 posto.

Pristup internetu ostaje najsnažniji segment organskog rasta na telekom tržištu. Ukupni maloprodajni prihod od internetskih usluga porastao je s 817,56 na 867,51 milijuna eura, što je povećanje od 49,96 milijuna eura odnosno 6,11 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 8,43 posto u promatranom razdoblju od 2022. do 2024. godine. Istodobno je ukupan broj širokopojasnih priključaka povećan s 6.886.351 na 7.202.581, odnosno za 316.230 priključaka ili 4,59 posto, uz CAGR od 5,24 posto.

Iako bi mnogi očekivali da mobilna telefonija snažno raste podaci domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti HAKOM pokazuju trend usporenja rasta. U mobilnoj telefoniji korisnička baza i dalje raste, ali se istodobno vidi da klasične glasovne usluge postupno gube ekonomsku težinu. Dostupni godišnji podaci pokazuju rast prihoda od 589,04 na 594,00 milijuna eura, odnosno 0,84 posto, a to se odnosi na tri najveća domaća telekoma Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.

Podaci domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti HAKOM za razdoblje od 2022. do 2025. godine pokazuju kako je prihod od fiksne telefonije u stalnom padu i u 2025. godini je pao 14,69 posto u odnosu na 2024. godinu. Podaci govore kako je prosječni godišnji pad CAGR za razdoblje 2022–2025 -9,70 posto. Istovremeno broj korisnika pao je s 971.803 na 937.595 odnosno to je na godišnjoj razini pad of 3,52 posto, dok je prosječni pad u promatranom razdoblju 6,32 posto.

Dok ste vi jutros ispijali prvu kavu, hrvatsko, ali i europsko telekomunikacijsko tržište kakvo poznajemo prestalo je postojati. U strogoj tajnosti, pod velom diplomatske diskrecije, pripremljen je "Posao stoljeća" koji će zauvijek promijeniti digitalnu kartu Europe.

Krećemo s prvom ekskluzivnom TV emisijom s MWC 2026. iz Bracelone jer ovaj je sajam mjesto gdje jednostavno morate biti jer pokazuje budućnost telekom, a danas i IT odnosno ICT industrije. Novo izdanje ICTbusiness TV emisije iz Barcelone donosi pregled tema koje su obilježile MWC 2026, od umjetne inteligencije u upravljanju mrežama i automatizaciji procesa do monetizacije 5G, prvih koraka prema 5G-Advanced rješenjima i sve glasnijih rasprava o 6G arhitekturama. U fokusu nisu samo nove tehnologije, nego i ključno pitanje kako ih operatori, regulatori i dobavljači mogu pretvoriti u održive poslovne modele.

U prva četiri kvartala 2025. ukupni prihodi od usluga na tržištu elektroničkih komunikacija iznosili su 1 870 milijuna eura, što je +3,63% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od usluga putem pokretnih mreža porasli su za +2,94%, dok su prihodi u fiksnim mrežama rasli još brže, za +5,08%, što potvrđuje da se težište monetizacije sve više pomiče prema fiksnoj i konvergentnoj infrastrukturi.

U segmentu visokokvalitetnog pristupa brojke su možda manje od onih u masovnim uslugama, ali promjene su vrlo jasne. Tradicionalni digitalni vodovi nastavili su gubiti tržište i po prihodu i po bazi. Prihod je pao na 95 915,77 eura, a broj priključnih točaka spustio se na samo 65,00, što je čak -76,87% manje nego godinu prije. Takav pad pokazuje da se taj tehnološki model približava kraju tržišne relevantnosti.