Piratstvo u distribuciji televizijskog i video sadržaja odavno više nije rubni problem medijske industrije, nego jedan od ozbiljnijih izazova za telekome, legalne distributere, nositelje prava i same korisnike. O tome za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info razgovaramo s Moranom Čulo Jovičić, izvršnom direktoricom sektora Korporativnih, javnih i veleprodajnih poslova Telemacha koja ističe kako rast piratskih IPTV servisa pokazuje da se nezakonita distribucija sadržaja sve češće organizira kao komercijalni digitalni posao, s pretplatama, oglašavanjem, mrežama preprodavača i tehničkom infrastrukturom koja se brzo premješta izvan dosega sporih postupaka.

Digitalna transformacija medijske industrije promijenila je način na koji korisnici konzumiraju sadržaj. U svijetu u kojem je dostupno više sadržaja nego ikad prije, izazov više nije pronaći što gledati, nego kako brzo doći do sadržaja koji nas zanima. O tome kako se telekom operatori prilagođavaju novim navikama korisnika, kakvu ulogu imaju IPTV i OTT platforme te zašto su jednostavnost i personalizacija postali ključni faktori uspjeha, razgovarali smo za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info s Damirom Vrsajkovićem, članom Uprave i glavnim direktorom za razvoj proizvoda Telemacha.

Obilježavanje Svjetskog dana intelektualnog vlasništva poslužilo je kao povod za objavu rezultata novog istraživanja o navikama konzumacije digitalnih sadržaja u Hrvatskoj, koje je provela tvrtka Telemach u suradnji s agencijom Ipsos. Cilj ovog međunarodnog dana je podizanje svijesti o važnosti zaštite autorskih i srodnih prava te poticanje inovacija, dok domaći podaci ukazuju na to da digitalno piratstvo predstavlja značajnu društvenu praksu, a ne marginalnu pojavu. Poseban naglasak stavljen je na mlađu populaciju, pri čemu više od trećine ispitanika u dobi od 16 do 34 godine potvrđuje da poznaje osobe koje koriste ilegalne IPTV ili streaming usluge, što izravno svjedoči o visokoj dostupnosti takvih sadržaja na tržištu.

Podaci s domaćeg telekom tržišta koje je prikupila Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti HAKOM pokazuje kako najveći prihod i dalje generira mobilni internet, čiji je prihod porastao s 637,12 na 668,14 milijuna eura, odnosno 4,87 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,97 posto. Rast bilježe i ostali ključni segmenti. Prihod od fiksnog interneta povećan je s 256,99 na 277,67 milijuna eura, što je rast od 8,05 posto, uz CAGR od 4,87 posto.

U 2025. godini je prema podacima domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti sasvim jasno kako su ulaganja u telekom sektor ostala snažna i tijekom 2025., pri čemu je najveći naglasak i dalje na nepokretnoj mreži i mrežama vrlo velikog kapaciteta, a najveća ulaganja napravili su Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach HRvatska. Pritom ne treba zaboraviti da se mreža gradila i putem europskih fondova, ali i da je jedan od najvećih projekata vrijedna gotovo 100 milijuna eura propao. 

Podaci HAKOM-a pokazuju u segmentu paketiranih odnosno spojenih usluga jasno potvrđuju nastavak konvergencije i strategije produbljivanja odnosa s korisnicima. Broj 2D paketa blago je pao s 455.112 na 449.497, što je smanjenje od 1,23 posto. Istodobno je broj 3D paketa porastao s 430.069 na 444.053, odnosno 3,25 posto, dok je broj 4D paketa povećan s 258.888 na 274.760, što je rast od 6,13 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,18 posto.

Analiza domaćeg telekom tržišta na bazi HAKOM-ovih podataka kao domaćeg telekom regulatora pokazuju kako se upravo u ovom segmentu pristupa internetu prema tehnologijama najjasnije vidi glavna strukturna promjena na telekom tržištu. Optika je sve što je sadašnjost, ali i budućnost. Broj priključaka putem bakrene infrastrukture pao je s 570.020 na 485.882, što je smanjenje od 84.138 priključaka odnosno 14,76 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 10,01 posto. Istodobno je broj priključaka putem svjetlovodne infrastrukture porastao s 351.623 na 470.996, odnosno za 119.373 priključka ili 33,95 posto, uz snažan CAGR od 34,09 posto.

Podaci HAKOM-a pokazuju kako veleprodajno tržište širokopojasnog pristupa sve jasnije pokazuje ubrzani prijelaz s bakrene na svjetlovodnu infrastrukturu. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže pao je s 13,03 na 11,87 milijuna eura, što je smanjenje od 8,87 posto, uz prosječnu godišnju stopu pada od 21,90 posto. Istodobno je prihod od veleprodajnog pristupa putem svjetlovodne mreže porastao s 6,89 na 13,98 milijuna eura, odnosno 102,83 posto, uz vrlo snažan CAGR od 45,25 posto.

Pristup internetu ostaje najsnažniji segment organskog rasta na telekom tržištu. Ukupni maloprodajni prihod od internetskih usluga porastao je s 817,56 na 867,51 milijuna eura, što je povećanje od 49,96 milijuna eura odnosno 6,11 posto u 2025. u odnosu na 2024. godinu, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 8,43 posto u promatranom razdoblju od 2022. do 2024. godine. Istodobno je ukupan broj širokopojasnih priključaka povećan s 6.886.351 na 7.202.581, odnosno za 316.230 priključaka ili 4,59 posto, uz CAGR od 5,24 posto.

Iako bi mnogi očekivali da mobilna telefonija snažno raste podaci domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti HAKOM pokazuju trend usporenja rasta. U mobilnoj telefoniji korisnička baza i dalje raste, ali se istodobno vidi da klasične glasovne usluge postupno gube ekonomsku težinu. Dostupni godišnji podaci pokazuju rast prihoda od 589,04 na 594,00 milijuna eura, odnosno 0,84 posto, a to se odnosi na tri najveća domaća telekoma Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska.

Dok ste vi jutros ispijali prvu kavu, hrvatsko, ali i europsko telekomunikacijsko tržište kakvo poznajemo prestalo je postojati. U strogoj tajnosti, pod velom diplomatske diskrecije, pripremljen je "Posao stoljeća" koji će zauvijek promijeniti digitalnu kartu Europe.

Kvaliteta mobilne mreže danas se više ne dokazuje reklamnim tvrdnjama ni laboratorijskim mjerenjima, nego iskustvom korisnika u svakodnevnom prometu. Upravo zato priznanja koja operator osvaja na temelju milijuna stvarnih testova imaju posebnu težinu na tržištu koje je izrazito konkurentno, ističe za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info Danijela Bistrički Morović, članica Uprave i glavna direktorica za tehniku Telemach Hrvatska. Telemach se s ovogodišnjeg Mobile World Congressa vratio s novim međunarodnim potvrdama kvalitete mobilne mreže, uključujući Ookline nagrade za najbolju i najbržu mobilnu mrežu u Hrvatskoj.

Krećemo s prvom ekskluzivnom TV emisijom s MWC 2026. iz Bracelone jer ovaj je sajam mjesto gdje jednostavno morate biti jer pokazuje budućnost telekom, a danas i IT odnosno ICT industrije. Novo izdanje ICTbusiness TV emisije iz Barcelone donosi pregled tema koje su obilježile MWC 2026, od umjetne inteligencije u upravljanju mrežama i automatizaciji procesa do monetizacije 5G, prvih koraka prema 5G-Advanced rješenjima i sve glasnijih rasprava o 6G arhitekturama. U fokusu nisu samo nove tehnologije, nego i ključno pitanje kako ih operatori, regulatori i dobavljači mogu pretvoriti u održive poslovne modele.

U prva četiri kvartala 2025. ukupni prihodi od usluga na tržištu elektroničkih komunikacija iznosili su 1 870 milijuna eura, što je +3,63% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od usluga putem pokretnih mreža porasli su za +2,94%, dok su prihodi u fiksnim mrežama rasli još brže, za +5,08%, što potvrđuje da se težište monetizacije sve više pomiče prema fiksnoj i konvergentnoj infrastrukturi.

Infrastrukturni dio tržišta često je najmanje vidljiv krajnjem korisniku, ali upravo on otkriva gdje operatori stvarno šire mreže i grade budući kapacitet. Ukupna duljina iznajmljenih cijevi kabelske kanalizacije dosegnula je 29 880,00 kilometara, što je +3,64% više nego u prethodnom kvartalu i +24,00% više nego godinu ranije. To prati i rast prihoda od iznajmljivanja cijevi kabelske kanalizacije, koji je dosegnuo 1 326 383,46 eura.

U segmentu visokokvalitetnog pristupa brojke su možda manje od onih u masovnim uslugama, ali promjene su vrlo jasne. Tradicionalni digitalni vodovi nastavili su gubiti tržište i po prihodu i po bazi. Prihod je pao na 95 915,77 eura, a broj priključnih točaka spustio se na samo 65,00, što je čak -76,87% manje nego godinu prije. Takav pad pokazuje da se taj tehnološki model približava kraju tržišne relevantnosti.

Ako je maloprodaja pokazala kamo korisnici idu, veleprodaja pokazuje kamo ide infrastruktura. Prihod od veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem bakrene mreže iznosio je 2 819 735,45 eura, dok je prihod od pristupa putem svjetlovodne mreže dosegnuo 4 169 977,66 eura. Optika je time ne samo tehnološki, nego i prihodovno postala snažnija od bakra.

Na prvi pogled segment naplatne televizije djeluje stabilno. Ukupni prihodi rastu, a ukupan broj priključaka blago se povećava. Ukupni prihod od usluga naplatne televizije u četvrtom tromjesečju dosegnuo je 39 712 864,03 eura (+2,87 posto kvartalno; +7,57 posto godišnje), Međutim, detaljan pogled pokazuje da se tržište zapravo lomi između digitalnog rasta i pada tradicionalnih tehnologija. IPTV, kao najveća pojedinačna platforma, završila je kvartal s 445 601,00 priključkom, što je -1,51 posto manje nego u prethodnom kvartalu i -4,82 posto manje nego godinu ranije. Kabelska televizija pala je na 110 859,00 priključaka (-12,10 posto godišnje), satelitska na 102 715,00 (-11,09 posto), a zemaljska naplatna televizija na 77 117,00 (-13,75 posto).

Mobilni internet nastavlja rasti kao ključna usluga digitalnog tržišta, iako ukupni broj priključaka u završnici godine pokazuje kvartalnu korekciju. Ukupan prihod od pristupa internetu putem pokretne mreže u četvrtom tromjesečju dosegnuo je 154 020 866,91 eura (-2,13% kvartalno; +0,94% godišnje),  dok je ukupan broj priključaka širokopojasnom pristupu internetu putem pokretnih mreža dosegnuo je 6 018 163,00, a podatkovni promet iznosio je 413 691,00 TB. To znači pad od -4,88% u odnosu na treći kvartal, ali i snažan godišnji rast od +24,59%, što pokazuje da korisnici troše sve više podataka čak i kad se broj aktivnih pristupa kratkoročno smanjuje.