Drugo tromjesečje 2026. potvrđuje stabilan prihodovni rast hrvatskog tržišta elektroničkih komunikacija, ali najvažnije se promjene više ne događaju u ukupnoj veličini tržišta, nego u njegovoj tehnološkoj i uslužnoj strukturi, pokazuje najnovije istraživanje domaćeg telekom regulatora HAKOM-a.U prvoj polovici godine prihod od usluga dosegnuo je 920,00 milijuna eura (+3,50 %) u odnosu na isto razdoblje 2025. Prihodi od usluga putem pokretnih mreža porasli su 3,37 %, a putem fiksnih mreža 3,73 %, pa oba temeljna dijela tržišta sudjeluju u ukupnom rastu.
Najveća promjena ponovno dolazi iz fiksnog širokopojasnog pristupa. Ukupan broj priključaka dosegnuo je 1,21 milijun (+3,65 %), ali njihova se struktura brzo mijenja. Broj svjetlovodnih priključaka povećan je na 523,89 tisuća (+27,72 %) i čini 43,31 % ukupne baze, dok je bakrena infrastruktura pala na 451,20 tisuća priključaka (-14,73 %). Ukupan broj VHCN priključaka dosegnuo je 665,27 tisuća, odnosno 99,52 tisuće više nego godinu ranije. Istodobno 46,11 % korisnika fiksnog širokopojasnog pristupa ima ugovorene brzine veće od 300 Mbit/s.
Podatkovna potrošnja pokazuje da nije riječ samo o tehnološkoj zamjeni infrastrukture. Promet u nepokretnim mrežama dosegnuo je 1,31 milijun TB (+29,00 %). Svjetlovodni bitstream raste 63,70 %, fizički veleprodajni pristup na optici 32,87 %, dok bakrene kategorije padaju dvoznamenkastim stopama. Kabelski priključci smanjeni su 9,04 %, dok satelitski pristup raste na 22,13 tisuća priključaka (+204,29 %).
Internet kao cjelina ostaje jedan od najvrjednijih telekomunikacijskih segmenata. Prihodi u Q2 iznosili su 228,42 milijuna eura (+4,86 %). Mobilni pristup donosi 163,64 milijuna eura (+6,46 %), dok je prihod fiksnog interneta iznosio 62,58 milijuna eura (-0,71 %). Satelitski pristup dosegnuo je 2,21 milijun eura (+99,39 %). Ukupan broj širokopojasnih priključaka povećan je na 7,37 milijuna (+2,93 %).
Mobilni internet prolazi kroz podjednako snažnu tehnološku migraciju. Ukupna baza porasla je relativno umjerenih 2,77 %, na 6,16 milijuna priključaka, ali privatni 5G segment istodobno raste na 2,25 milijuna korisnika (+67,03 %), a poslovni na 694,77 tisuća (+68,57 %). Privatna 3G i 4G baza smanjena je 26,25 %, a poslovna 17,74 %. Posebno snažan rast ostvaruju poslovne 5G podatkovne kartice (+108,91 %) i M2M priključci (+90,06 %). Podatkovni promet u pokretnim mrežama dosegnuo je 506,02 tisuća TB (+29,45 %).
Klasična mobilna telefonija ostaje stabilnija. Ukupan broj korisnika povećan je na 5,08 milijuna (+2,44 %), a prihod na 141,55 milijuna eura (+0,28 %). Odlazni promet također raste, na 2,70 milijardi minuta (+0,79 %). Promjena se ipak jasno vidi kod poruka: broj SMS poruka pao je na 144,88 milijuna (-11,85 %), dok MMS bilježi manji rast, na 1,25 milijuna (+3,69 %). Mobilna korisnička baza zato raste, ali se način komunikacije nastavlja pomicati prema podatkovnim uslugama.
Fiksna telefonija istodobno bilježi rast prihoda i pad korištenja. Prihod je dosegnuo 27,33 milijuna eura (+2,33 %), ali je broj korisnika pao na 1,06 milijuna (-3,20 %), a odlazni promet na 180,57 milijuna minuta (-6,83 %). Veleprodajni prihod smanjen je 20,02 %. Fiksni priključak ostaje prisutan, ali njegova se uloga sve više veže uz paketnu ponudu, a sve manje uz samostalnu glasovnu komunikaciju.
To posebno potvrđuje tržište paketa. Samostalna fiksna telefonija gubi 12,43 % korisnika, 2D paketi s telefonskom uslugom 13,89 %, a 3D paketi 4,45 %. Nasuprot tome, 4D paketi rastu 24,13 %, na 331,06 tisuću korisnika. Sličan je obrazac prisutan kod interneta i televizije. Samostalni internet pada 3,42 %, a samostalna naplatna televizija 16,39 %, dok 4D kombinacija ostaje najsnažnije rastuća paketna kategorija.
Naplatna televizija još je izrazitiji primjer tehnološke preraspodjele. Ukupni prihod raste na 40,12 milijuna eura (+3,45 %), a broj priključaka na 953,61 tisuću (+1,95 %). Vlastiti OTT operatora, međutim, dosegnuo je 245,77 tisuća priključaka (+50,60 %) i 9,72 milijuna eura prihoda (+125,14 %). Istodobno IPTV gubi 5,40 % priključaka, kabelska televizija 10,71 %, satelitska 11,90 %, a zemaljska naplatna televizija 16,24 %. OTT tako više nije rubna alternativa tradicionalnim platformama, nego segment koji generira glavninu novog rasta tržišta televizije.
I veleprodajna razina slijedi isti smjer. Prihod od svjetlovodnog veleprodajnog pristupa dosegnuo je 4,81 milijun eura (+46,87 %), dok je bakreni prihod pao na 2,67 milijuna eura (-11,80 %). Broj optičkih bitstream linija raste 63,60 %, a fizičkog optičkog pristupa 33,73 %, dok ULL i bakreni bitstream nastavljaju padati.
Poslovni visokokvalitetni pristup ostaje stabilniji. Ethernet ostvaruje 7,90 milijuna eura prihoda (+0,73 %), dok dark fiber raste na 561,08 tisuća eura (+27,36 %). Istodobno je duljina iznajmljenih dark fiber niti povećana na 6,38 tisuća kilometara (+33,72 %). xWDM se kreće suprotnim smjerom, uz pad prihoda od 2,61 % i priključnih točaka od 27,42 %.
Snažan rast vidljiv je i u pasivnoj infrastrukturi. Ukupna duljina iznajmljenih cijevi kabelske kanalizacije dosegnula je 34,12 tisuća kilometara (+63,29 %), dok je broj iznajmljenih stupova povećan na 8,41 tisuću (+46,69 %). Prihod od stupova pritom je porastao 89,94 %, a od kolokacijskih prostora 9,79 %.
Prihodovni rast od 3,50 % prikriva mnogo snažniju promjenu strukture tržišta. Svjetlovod zamjenjuje bakar, 5G starije mobilne tehnologije, OTT tradicionalne TV platforme, a 4D paketi jednostavnije usluge. Uz rast podatkovnog prometa od oko 29,00 %, mrežni kapacitet i podatkovne usluge postaju središte tržišne dinamike.
