Izvršni direktor Deutsche Telekoma Timothezs Hoettges na Mobile World Congressu u Barceloni kritizirao je regulative koje uporno odbijaju klasificirati kompanije poput WhatsAppa i Microsofta kao pružatelje komunikacijskih usluga.
Ustvrdio je da OTT "igrači" generiraju poveći promet na mrežama, ali pritom ništa ne plaćaju u smislu infrastrukture, odnosno, troškova njene izgradnje i održavanja. S njegovim su se riječima složili vodeći ljudi konkurentskih telekoma Orange i Telefonice.
"Recite mi, je li pošteno da WhatsApp generira dodatne prihode za matičnu kompaniju Facebook i njeno poslovanje kroz povećano opterećenje podacima kojima barata, a pritom mrežni operateri moraju plaćati račune za to. Kako je moguće da OTT "igrači" generiraju oko 80 posto prometa i pritom ne plaćaju apsolutno ništa po pitanju infrastrukture koja im to omogućava? Uz to, zauzvrat dobivaju silne podatke naših korisnika i to je dodatna vrijednost za njih", izjavio je Hoettges te sasvim sigurno na taj način pokrenuo raspravu čiji će se tijek nastaviti nakon MWC-a.
Nije se na tome zaustavio...
"Zašto se Microsoft ne tretira kao platforma za komunikaciju od strane regulatora? Riječ je o kompaniji koja je evoluirala u tom smislu i omogućava komunikaciju kroz razne proizvode i usluge, pritom se koristi infrastrukturom operatera i ništa ne plaća za to", riječi su prvog čovjeka DT-a.
Na kraju, kazao je da ako se nešto ne promijeni, Europa će zaostajati za ostatkom svijeta.
"Imamo američko tržište kao jedinstveno, imamo Aziju i Kinu gdje su regulative poprilično jasne i imamo Europu s 27 različitih regulacija i bez jasnih pravila vezanih za upravljanje podacima i njihovom privatnosti. Europa se mora probuditi i promijeniti način na koji želi usmjeriti i provoditi digitalizaciju", zaključio je Hoettges.
Države članice Europske unije uklonile su fiksni rok od 36 mjeseci za zamjenu opreme visokorizičnih dobavljača iz svoje pregovaračke verzije revidiranog Akta o kibernetičkoj sigurnosti. Nacrt datiran 22. rujna predviđa da se rok određuje prema riziku, životnom ciklusu infrastrukture, interoperabilnosti i dostupnosti odgovarajućih alternativa.
OIV je na završnoj konferenciji održanoj 19. listopada 2026. u Zagrebu predstavio rezultate projekta „Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture”, usmjerenog na poboljšanje digitalne povezanosti ruralnih i rijetko naseljenih područja Hrvatske. Projekt se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u skladu s ugovornim okvirom i nadležnostima uključenih institucija, među kojima su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
A1 Hrvatska završila je treće tromjesečje 2026. u skupini tržišta na kojima su rasli prihodi od telekomunikacijskih usluga, dok je međunarodno poslovanje A1 Grupe ponovno bilo glavni pokretač konsolidiranog rasta. Međutim, dostupni kvartalni rezultati ne daju zasebne financijske iznose za Hrvatsku: nema objavljenih tromjesečnih ni devetomjesečnih prihoda, EBITDA-e, EBITDA-e nakon najmova ili kapitalnih ulaganja hrvatske podružnice. Zbog toga se učinak A1 Hrvatska može tumačiti kroz iskazane operativne trendove i skupne brojke međunarodnog segmenta, ali se njegove prihode i dobit ne može precizno izdvojiti iz konsolidiranih rezultata. To je važna granica pri usporedbi A1 s ostalim operatorima na hrvatskom tržištu.
