GUBE NOVAC

Streaming platforme označile su VPN nepoželjnim i krenule u bitku protiv njega

Disney+, Netflix i Warner Bros. su pozvali pružatelje VPN usluga, proxyja i sustava za dostavu sadržaja (CDN-ova), poput Cloudfarea, da surađuju s grupacijom i provedu tzv. dinamičko blokiranje.

Streaming platforme označile su VPN nepoželjnim i krenule u bitku protiv njega
Depositphotos

Udruga za filmsku industriju (MPA) pozvala je na uspostavu automatiziranog sustava za blokiranje internetskog piratstva u stvarnom vremenu, koji bi zaobišao potrebu za sudskim odobrenjem.

Ova organizacija predstavlja velike streaming divove kao Disney+, Netflix i Warner Bros., a pozvala je pružatelje VPN usluga, proxyja i sustava za dostavu sadržaja (CDN-ova), poput Cloudfarea, da surađuju s grupacijom i provedu tzv. dinamičko blokiranje.

Blokiranje interneta protivi se temeljnim načelima najboljih VPN usluga, a ovaj potez dolazi nakon sličnih zahtjeva Canal+ i Francuske profesionalne nogometne lige (LFP). Vodeći VPN pružatelji doživjeli su veliki udarac kada je Canal+ dobio pravnu bitku koja nalaže VPN-ovima da blokiraju ilegalne web stranice za streaming sportskih sadržaja.

Iako VPN-ovi ne podržavaju nezakonito korištenje svojih usluga, blokiranje web stranica može imati šire posljedice za internetske slobode. Europska komisija je 2023. objavila preporuke za borbu protiv internetskog piratstva. Iako VPN-ovi nisu bili izravno meta, preporučeno je korištenje dinamičnih sudskih naloga, kao i suradnja između nositelja prava i posrednika.

Komisija je pozvala VPN pružatelje da razmotre dobrovoljne mjere za sprječavanje zlouporabe svojih usluga. Kako je prvi objavio TorrentFreak, MPA je krajem svibnja iznijela komentare o učinkovitosti prijedloga, istaknuvši nesrazmjere u provedbi između država članica i potpuni izostanak primjene u nekima.

"Europa nema učinkovitu i prikladnu provedbu tih odredbi u svim državama članicama", stoji u priopćenju MPA-a, koja se "zauzima za automatizirane tehnike blokiranja koje bi omogućile nositeljima prava da se u stvarnom vremenu bore protiv piratstva i kršenja autorskih prava".

Stoga, MPA navodi da podržava automatizirane, učinkovite mehanizme blokiranja stranica koji se mogu ažurirati u stvarnom vremenu uz odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se adresirali novi ilegalni streamovi. Kao pozitivan primjer, MPA je navela zemlje poput Italije, Grčke, Portugala i Brazila, gdje su takvi dinamički sustavi već dostupni nositeljima prava i omogućuju učinkovite blokade u stvarnom vremenu.

Mnogi, međutim, smatraju da su VPN-ovi nepravedno na meti. Kada je Canal+ pokrenuo pravni postupak protiv više VPN pružatelja, VPN Trust Initiative (VTI), radna skupina unutar industrije, odmah je stala u obranu tih usluga.

"VPN-ovi nisu posrednici u piratstvu. Oni ne hostaju, ne pohranjuju niti promoviraju sadržaj zaštićen autorskim pravima. Takav sadržaj se ne otkriva niti pretražuje pomoću VPN alata koji štite privatnost. Ciljanje VPN-ova za aktivnosti koje ne omogućuju niti promoviraju je pogrešan i nerazmjeran pristup", stoji u njihovom priopćenju.

Nakon presude u korist Canal+, koalicija Internet Infrastructure (i2), zagovornik internetske slobode i privatnosti, osudila je naloge za blokiranje.

"Ovakav pristup blokiranju, koji se u prošlosti pokazao neuspješnim, oslanja se na grube tehničke metode umjesto preciznih alata za provedbu zakona, kako bi se adresirali pravi izvori piratstva. Stoga on neće smanjiti kršenje prava, već će samo izazvati široke kolateralne štete."

Dodali su kako etički vođeni VPN-ovi ne hostaju, ne pohranjuju niti promiču nelegalan pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima, već ga izričito zabranjuju.

MPA također želi da se učini više u identificiranju operatera piratskih stranica. Navode da nositelji prava trebaju imati pravo koristiti "Zahtjeve za informacijama" (Right of Information) kako bi identificirali pojedince, te pozivaju EU da proširi "Know Your Business Customer" (KYBC) obveze i na internetske posrednike.

Ugledni VPN pružatelji slijede strogu politiku "no-logs", što znači da prikupljaju i pohranjuju minimalnu količinu informacija, najprivatniji VPN-ovi bilježe samo ono nužno. Ako VPN-ovi ne prikupljaju i ne pohranjuju identifikacijske podatke korisnika i ne bilježe koje stranice posjećuju, postupanje po zahtjevima za identitetom postaje praktički nemoguće.

Nedavni slučaj Windscribea u Grčkoj, u kojem je Yegor Sak bio optužen, pokazao je koliko su politike "no-logs" važne, činjenica da Windscribe nije imao nikakve identifikacijske podatke bio je ključan razlog zbog kojeg je slučaj protiv Saka odbačen.

Zaštita privatnosti korisnika temeljna je funkcija VPN-ova, a vodeći pružatelji ne bi to doveli u pitanje. Nedavno je CEO Proton VPN-a Andy Yen izjavio da bi radije napustili Švicarsku nego pristali na kontroverznu reviziju švicarskog zakona o enkripciji.

Za sada nema pokrenutih pravnih postupaka protiv VPN-ova, ali se primjećuje sve izraženiji negativan stav prema VPN-ovima u kontekstu borbe protiv piratstva.