Nova studija britanskog The Guardiana otkriva koliko su na internetu informacije i dezinformacije isprepletene. Istraga je pokazala da 52 od 100 najpopularnijih videozapisa označenih s #mentalhealthtips sadrže barem neke dezinformacije, prema timu stručnjaka za mentalno zdravlje. Ti su isječci raspravljali o stanjima i iskustvima poput anksioznosti, depresije, bipolarnog poremećaja, traume, neurodivergentnosti i još mnogo toga.
"TikTok širi dezinformacije sugerirajući da postoje tajni univerzalni savjeti i istine koji bi se gledatelj zapravo mogao osjećati još gore, poput neuspjeha, kada ti savjeti jednostavno ne liječe", rekla je Amber Johnston, psihologinja akreditirana od strane Britanskog psihološkog društva, koja je pregledavala videozapise o traumi za The Guardian.
Stručnjaci su identificirali četiri glavne teme unutar obmanjujućih i netočnih informacija. Prva, patologiziranje normalnih emocija, pojavila se u videozapisima koji su svakodnevne osjećaje, poput umora ili osjećaja tjeskobe zbog promjena, opisivali kao jasne pokazatelje specifičnih mentalnih poremećaja. Činilo se da impliciraju da proživljavanje bilo kakvih simptoma mentalnog poremećaja znači da gledatelj mora živjeti s njim.
Zatim je uslijedila zlouporaba terapijskog jezika, bilo kroz netočno opisivanje mentalnog poremećaja ili korištenjem riječi poput "zlostavljanje" za objašnjenje određenih radnji, bez konteksta ili nijansi. Treća kategorija navodno je bila najčešća, neliječeni tretmani i lažne tvrdnje. Ovi isječci uključuju tvrdnje da određena metoda može izliječiti traumu u samo jednom satu, da konzumiranje određenih stvari uzrokuje depresiju te da će proizvedeni dodaci ublažiti anksioznost.
Posljednja identificirana tema bila je anegdotski dokaz. Videozapisi u ovom području uključivali su preporuke za bolničko liječenje isključivo na temelju vlastitih iskustava kreatora. Drugi je prikazivao osobu u bolničkoj haljini koja je implicirala da je na psihijatrijskom odjelu zbog prevelike iskrenosti sa svojim terapeutom.
Dezinformacije su ogroman problem na svim platformama društvenih medija, pri čemu mnoge tvrtke čine malo ili ništa po tom pitanju. Uzmimo na primjer Metu, koja je ukinula svoj program provjere činjenica u SAD-u ovog travnja. Umjesto toga, odlučila se za bilješke zajednice koje omogućuju odgovore na objave putem grupnog rada.
TikTok je tijekom godina više puta tvrdio da uklanja "problematičan" sadržaj i netočne videozapise. U izjavi podijeljenoj s The Guardianom, glasnogovornik TikToka pohvalio je aplikaciju kao mjesto gdje ljudi mogu dijeliti i dobiti podršku za svoja iskustva s mentalnim zdravljem.
"Postoje jasna ograničenja metodologije ove studije, koja se protivi ovom slobodnom izražavanju i sugerira da ljudima ne bi trebalo dopustiti da dijele vlastite priče."
Glasnogovornik je dodao da TikTok surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Nacionalna zdravstvena služba (NHS) u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi pružio točne informacije, dalje tvrdeći da aplikacija uklanja 98 posto "štetnih dezinformacija prije nego što nam se prijave."