TOP 500 najuspješnijih domaćih ICT tvrtki prema prihodu

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini nastavilo je rasti, ali sporijim tempom nego u prethodne tri godine, što pokazuje da sektor ulazi u zreliju fazu nakon razdoblja snažne postpandemijske ekspanzije, ubrzane digitalizacije i velikih investicija u softver, infrastrukturu, podatkovne centre, telekomunikacijske mreže i digitalne usluge. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, a obuhvaća 9.374 tvrtke razvrstane prema pretežitoj djelatnosti. Ukupni prihodi promatranog ICT tržišta dosegnuli su 8,065 milijardi eura, što je 7,5 posto više nego 2024., kada je tržište iznosilo 7,501 milijardu eura.

U odnosu na 2021. godinu, kada je ukupni prihod bio 5,081 milijardu eura, tržište je u četiri godine naraslo za gotovo tri milijarde eura, odnosno za oko 58,7 posto. Prosječna godišnja stopa rasta od 12,2 posto potvrđuje da ICT više nije samo potporna industrija nego jedan od ključnih nositelja rasta gospodarstva. Ipak, dinamika se postupno normalizira: nakon rasta od 17,7 posto u 2022., zatim 13,1 posto u 2023. i 11,0 posto u 2024., rast u 2025. spušten je na 7,5 posto. To ne znači slabljenje sektora, nego prelazak iz faze eksplozivnog rasta u fazu šire, stabilnije i selektivnije ekspanzije.

Najveći dio tržišta nosi softver. U tom segmentu posluje 8.259 tvrtki, a njihovi su prihodi u 2025. dosegnuli 4,656 milijardi eura. Softver tako čini 57,7 posto ukupnog ICT tržišta, uz rast od 10,4 posto u odnosu na 2024. i CAGR od 15,6 posto u razdoblju 2021.–2025. To je najvažniji strukturni podatak cijele analize: hrvatski ICT više nije dominantno tržište hardvera i infrastrukture, nego tržište znanja, razvoja, usluga, izvozno orijentiranih rješenja, platformi, specijaliziranih aplikacija i poslovne digitalizacije. Najveći NKD unutar softvera je 62.01, računalno programiranje, s 3,092 milijarde eura prihoda i 6.013 tvrtki, što pokazuje koliko je razvoj softvera postao temelj domaće ICT ekonomije.

Komunikacije i telekomi ostaju drugi najvažniji blok tržišta. Segment je u 2025. ostvario 2,324 milijarde eura prihoda, uz rast od 5,0 posto i udio od 28,8 posto u ukupnom tržištu. Iako telekomunikacije više nemaju stope rasta usporedive sa softverom, one i dalje nose golem dio tržišne mase, investicija i infrastrukturnog kapaciteta. U tom segmentu posebno se izdvajaju NKD 61.10, žičane telekomunikacije, s 1,112 milijardi eura prihoda, te NKD 61.20, bežične telekomunikacije, s 1,038 milijardi eura. Računala su treći segment, s 650 tvrtki i 1,085 milijardi eura prihoda, uz rast od 1,3 posto. Taj segment je najsporiji u 2025., ali i dalje važan zbog snažne distribucije, proizvodnje računalne opreme, servisa i povezanih poslovnih modela.

Na razini pojedinačnih tvrtki tržište je izrazito koncentrirano u vrhu. HT je uvjerljivo prvi s 1,015 milijardi eura prihoda u 2025., čime jedini prelazi granicu od milijardu eura. A1 Hrvatska je druga s 603,9 milijuna eura, a Telemach Hrvatska treća s 328,4 milijuna eura. Slijede M SAN Grupa s 309,8 milijuna eura i Ericsson Nikola Tesla s 239,2 milijuna eura. Time prvih pet tvrtki zajedno ostvaruje više od 2,49 milijardi eura prihoda, što pokazuje težinu telekomunikacijskih operatora, distributera i velikih integratora u ukupnoj strukturi. No, iza tog najvišeg sloja sve je vidljiviji rast softverskih i digitalnih kompanija koje mijenjaju tržišnu sliku.

U TOP 20 prema ukupnim prihodima ulaze HT, A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska, M SAN Grupa, Ericsson Nikola Tesla, Span, Nexi Croatia, King ICT, Infobip, Aircash, Combis, Microline, APIS IT, Intesa Sanpaolo International Value Services, Storm Computers, Super Technologies, IBM Hrvatska, iStyle, Links te Odašiljači i veze. Među njima se posebno ističe Span, koji je s 152,2 milijuna eura prihoda narastao 35,1 posto u odnosu na 2024., zatim Nexi Croatia sa 152,0 milijuna eura i rastom od 17,1 posto, King ICT sa 144,0 milijuna eura i rastom od 30,5 posto te Infobip sa 131,7 milijuna eura. Aircash je najdinamičniji među najvećima, s rastom od 57,0 posto u 2025. i CAGR-om od 61,2 posto od 2021. do 2025.

Sama struktura vrha pokazuje tri različita tržišna modela. Prvi je infrastrukturni, predvođen telekomima i operatorima mreža, koji ostvaruju najveće apsolutne prihode, ali rastu umjerenije. Drugi je integratorsko-distribucijski, gdje su važne tvrtke poput M SAN Grupe, King ICT-a, Combisa, Microlinea i Storm Computersa, a prihodi ovise o investicijskim ciklusima, nabavi opreme, projektima javnog i privatnog sektora te implementaciji kompleksnih sustava. Treći je softversko-platformski i fintech model, u kojem se nalaze Span, Infobip, Aircash, Nexi Croatia, Super Technologies i niz brzo rastućih tvrtki niže na ljestvici. Upravo taj treći model najviše objašnjava zašto softverski segment raste brže od ukupnog tržišta.

Premda su najveći prihodi i dalje kod etabliranih igrača, podaci o rastu otkrivaju dublju transformaciju. Telemach Hrvatska u četiri godine raste po CAGR-u od 14,3 posto, što je znatno iznad tradicionalnih stopa telekomunikacijskog tržišta. Span ima CAGR od 20,2 posto, Infobip 21,4 posto, Nexi Croatia 34,4 posto, Storm Computers 34,7 posto, Super Technologies 39,8 posto, a Aircash 61,2 posto. Takve brojke pokazuju da se vrijednost sve više stvara kroz softver, transakcijske platforme, digitalne financijske usluge, poslovne aplikacije i upravljanje velikim sustavima, a ne samo kroz klasičnu prodaju opreme ili pristup mreži.

Istodobno, 2025. donosi i korekcije. M SAN Grupa, iako četvrta na tržištu, bilježi pad prihoda od 10,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, Ericsson Nikola Tesla pad od 7,4 posto, APIS IT pad od 7,2 posto, Odašiljači i veze pad od 8,6 posto, a Nanobit snažan pad od 43,0 posto. To potvrđuje da rast sektora nije linearan niti ravnomjerno raspoređen. Dio kompanija ovisi o velikim projektima, ciklusima narudžbi, promjenama u javnoj potrošnji, globalnim tehnološkim grupama ili tržišnim nišama koje mogu brzo rasti, ali i brzo usporiti. Upravo zato ukupni rast od 7,5 posto treba promatrati kao kombinaciju snažnog softverskog zamaha, stabilnog telekoma i pritiska na pojedine hardverske, integratorske i projektno orijentirane modele.

Po NKD-ovima, najveći doprinos ukupnom rastu dolazi iz računalnog programiranja, savjetovanja i upravljanja računalnom opremom. NKD 62.01 ostvario je 3,092 milijarde eura prihoda i rast od 11,3 posto u 2025., dok NKD 63.11, obrada podataka, usluge poslužitelja i povezane djelatnosti, doseže 540,6 milijuna eura uz rast od 4,8 posto i CAGR od 19,5 posto. Posebno je zanimljiv NKD 62.09, ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima, koji raste 14,1 posto i dolazi do 463,4 milijuna eura. Kod računala se izdvaja NKD 58.29, izdavanje ostalog softvera, s rastom od 33,5 posto, dok NKD 26.20, proizvodnja računala i periferne opreme, blago pada 0,8 posto.

Zaključno, hrvatsko ICT tržište u 2025. potvrđuje da je doseglo novu razinu veličine, složenosti i specijalizacije. S više od osam milijardi eura prihoda i gotovo 9.400 tvrtki, riječ je o jednom od najvažnijih poslovnih ekosustava u zemlji. Ključna poruka nije samo rast ukupnih prihoda, nego promjena unutarnje strukture: softver postaje dominantan nositelj vrijednosti, telekomi ostaju infrastrukturna okosnica, a računalni segment stabilna, ali sporije rastuća baza. Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u odnosno grupiranju u kojem softver obuhvaća NKD-ove 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD-ove 26.20, 58.21, 58.29 i 95.11; dok telekomi odnosno komunikacije obuhvaćaju NKD-ove 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

TOP 500 PREMA UKUPNIM PRIHODIMA 2025.

Izvor: Fina Info.BIZ

RAST / PAD I CAGR - TOP 500 TVRTKI