AI ulazi u jezgru telekom mreža, ali stručnjaci i dalje ostaju ključni za sigurnost i razvoj

Telekom industrija danas se više ne može promatrati samo kroz podjelu na mobilne i fiksne mreže jer se cijeli sektor ubrzano pretvara u širi ICT ekosustav u kojem se preklapaju povezivost, automatizacija, sigurnost i podatkovne usluge. Upravo u tom kontekstu Ivan Visković, direktor Sektora za jezgrenu mrežu i usluge Hrvatskog Telekoma za ICTbusiness Media – ICTBusiness.info vidi umjetnu inteligenciju kao dominantnu temu sadašnje faze razvoja industrije. Kako ističe, “AI dominira kao tema”, ali ne kao apstraktni trend, nego kao skup vrlo konkretnih tehnologija koje već ulaze u operativni rad mreža.

Visković objašnjava da se primjena umjetne inteligencije u telekomima danas kreće u dva osnovna smjera. Prvi je automatizacija mreže, a drugi razvoj konkretnih korisničkih scenarija, osobito onih vezanih uz sigurnost i pozicioniranje. U području automatizacije sve više se govori o agentima koji mogu preuzeti specifične funkcije u upravljanju mrežom, od konfiguracije elemenata i otkrivanja anomalija do optimizacije prometa. “To postaje stvarnost”, kaže Visković, naglašavajući da je ključna promjena u tome što se ljudska namjera sada može pretvoriti u izravnu akciju prema mreži. Drugim riječima, mreža se sve više upravlja kroz inteligentne alate koji razumiju zahtjev i prevode ga u operativni zadatak.

Ipak, HT-ov pogled na tu tranziciju nije tehnološki euforičan, nego pragmatičan. Visković jasno naglašava da automatizacija ne znači nestanak čovjeka iz procesa. “Čovjek je taj koji verificira akciju”, ističe on, navodeći upravo ljudsku provjeru kao temeljnu sigurnosnu i operativnu točku današnjih AI sustava u mreži. U praksi to znači da stručnjak i dalje postavlja okvir, definira namjeru, provjerava rezultat i odlučuje o završnoj provedbi. Korist za operatera pritom je očita: procesi su brži, lakše je usporediti konfiguracije različitih dijelova mreže, a sustav može ranije prepoznati potencijalni problem ili prostor za optimizaciju. “Bez stručnjaka se ne može i mislim da se bez stručnjaka neće moći”, kaže Visković. AI je stoga alat za povećanje učinkovitosti, a ne zamjena za ekspertizu.

Posebno važan dio razgovora odnosi se na sigurnost, temu koja u telekom industriji dobiva dodatnu težinu i zbog sve složenije geopolitičke situacije. Visković priznaje da umjetna inteligencija djeluje na obje strane jednadžbe. S jedne strane pomaže u analizi, otkrivanju obrazaca i specifičnim scenarijima poput pozicioniranja ljudi, objekata ili dronova, gdje rasprostranjenost mobilne mreže otvara dodatne mogućnosti. S druge strane, preveliko oslanjanje na automatizirane sustave može i samo postati rizik. “Ako se previše oslonimo na AI, to je sigurnosna prijetnja”, upozorava. Zato sigurnost ne vidi kao konačno stanje, nego kao trajni balans između zaštite i kvalitete usluge. “To je uvijek igra dobra i zla”, kaže on, podsjećajući da svako dodatno zaštitno slojevitje može značiti i sporiji sustav, pa industrija stalno traži optimum između otpornosti i performansi.

U tom okviru Visković promatra i sljedeći tehnološki val. Dok se u industriji još raspravlja o tome je li 5G ispunio sva početna očekivanja, rasprava o 6G-u već je otvorena. Njegova je ocjena jasna: “6G je trenutno u fazi standardizacije”, a upravo će ta faza odrediti koliko će nova generacija mreža biti jednostavnija, usklađenija i operativno učinkovitija od prethodnih. Prema njegovim riječima, industrija je naučila lekcije iz ranijih generacija, koje su bile složene i nedovoljno harmonizirane, pa se sada teži standardu koji će biti “jednostavniji i harmoniziran”. To je posebno važno jer nova generacija mreža više neće biti samo infrastrukturna nadogradnja, nego i platforma koja mora prirodno surađivati s alatima umjetne inteligencije.

Istodobno, potreba za novom mrežnom generacijom ne proizlazi samo iz vizije niske latencije ili naprednih industrijskih scenarija, nego i iz vrlo osnovne činjenice da promet u mrežama i dalje snažno raste. “Očekujemo sve veći porast prometa aplikacija”, kaže Visković, dodajući da ne raste samo potreba za specifičnim use caseovima, nego i “glad za propusnošću”. Upravo zato buduće mreže morat će istodobno osigurati pokrivenost, veliki kapacitet i sposobnost da podrže nove vrste digitalnih usluga. To znači da se razvoj jezgrene mreže više ne može odvajati od razvoja softverske inteligencije koja njome upravlja.

On za kraj ističe kako telekom mreže ulaze u fazu u kojoj će se njihova vrijednost sve manje mjeriti samo brzinom i pokrivenošću, a sve više sposobnošću da samostalno prepoznaju, predviđaju i optimiziraju složene procese. No, unatoč snažnom ulasku AI-ja u mrežnu jezgru, ljudska ekspertiza ostaje nezamjenjiva. Upravo na toj kombinaciji automatizacije, sigurnosti i stručnog nadzora gradit će se sljedeća faza razvoja telekom industrije.