OTP banka potvrđuje da u više poslovnih procesa prihvaća dokumentaciju potpisanu kvalificiranim elektroničkim potpisom. U svakom se postupku, prema navodima banke, primjenjuju propisi i provjere koji odgovaraju vrsti dokumentacije. Sam status potpisnika kao građanina, obrtnika ili zastupnika društva nije razlog drukčijeg pravnog tretmana QES-a, ali ovlasti i identitet moraju biti provjereni.

Erste banka potvrđuje da prihvaća i koristi kvalificirani elektronički potpis u onim procesima i digitalnim kanalima u kojima je takav način potpisivanja tehnički, pravno i proceduralno implementiran. Time izričito odvaja opći pravni učinak potpisa od praktične dostupnosti pojedine bankarske usluge. Potpis pravno vrijedi jednako kao vlastoručni, ali njegova uporaba u određenom poslu ovisi o vrsti proizvoda, pravilima identifikacije, provjeri ovlasti i sigurnom kanalu dostave.

Addiko banka potvrđuje da digitalno potpisane dokumente partnera i klijenata prihvaća još od 2018. godine. Tada je u suradnji s Finom u digitalnom bankarstvu za poslovne subjekte omogućila potpisivanje dokumentacije digitalnim certifikatima. Riječ je o važnom podatku za analizu razvoja hrvatskog tržišta jer pokazuje da elektroničko potpisivanje nije tek najava vezana uz buduću Europsku lisnicu za digitalni identitet.

Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.

Digitalna transformacija države nije klasičan resorni posao. Isti digitalni identitet koriste zdravstvo, porezni sustav i socijalne usluge, isti registri opslužuju više institucija, a interoperabilnost nema smisla ako jedan resor izgradi dobar sustav koji se ne može povezati s drugim. Upravo zato Strategija digitalne Hrvatske iz 2022. naglašava da horizontalna priroda digitalizacije traži snažno središnje upravljanje i odmak od silosnog razvoja.

Kada se govori o europskim predvodnicima digitalne države, Danska i Estonija gotovo se automatski pojavljuju kao primjeri. No njihova je vrijednost za Hrvatsku upravo u tome što nisu izgradile isti model. Estonija je poznata po snažno integriranoj digitalnoj arhitekturi, digitalnom identitetu i razmjeni podataka, dok Danska pokazuje kako dugotrajna političko-administrativna koordinacija svih razina vlasti može stvoriti javne usluge koje građani gotovo univerzalno koriste.

Strategija digitalne Hrvatske do 2032. donesena je krajem 2022. s četiri velika cilja: razvijenim digitalnim gospodarstvom, digitaliziranom javnom upravom, mrežama vrlo velikog kapaciteta i većim digitalnim kompetencijama. Gotovo četiri godine poslije može se napraviti prva ozbiljna provjera smjera, iako će formalno srednjoročno vrednovanje Strategije doći tek 2027. godine. Najvažniji zaključak iz dostupnih podataka jest da se hrvatska digitalizacija ne kreće jednakom brzinom u svim područjima. Fizička mrežna infrastruktura napreduje brže od dijela javnih usluga i šire digitalne transformacije gospodarstva.

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.

Digitalni suverenitet dugo je zvučao kao politički slogan. Umjetna inteligencija pretvorila ga je u infrastrukturno pitanje. Država koja nema računalni kapacitet ovisi o onome tko ga ima. Država koja nema dovoljno energije za podatkovne centre ovisi o mreži, uvozu i tržištu. Država čiji se podaci nalaze u platformi iz koje je teško izaći ima formalno vlasništvo, ali ograničenu operativnu slobodu.

Rasprava o hrvatskim podacima često se svodi na pitanje nalaze li se serveri u Hrvatskoj. To je važno, ali nije dovoljno. Server može biti u Zagrebu, a da je softverska platforma pod kontrolom globalnog dobavljača, administrativni pristup iz druge jurisdikcije, kriptografski ključevi kod pružatelja usluge, a izlaz iz platforme tehnički i financijski vrlo težak.

Digitalna utrka više se ne vodi samo kroz kilometre optičkog kabela i broj baznih stanica. S razvojem umjetne inteligencije i digitalizacijom javnih sustava jednako važni postaju električna energija, podatkovni centri, međunarodne optičke veze, dostupnost zemljišta, dozvole, rashladna infrastruktura i kapacitet mreže da prihvati nove velike potrošače.

Drugo izdanje konferencije Digital Power održat će se u četvrtak, 22. listopada 2026. godine, na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Posjetitelje očekuje deset aktualnih predavanja, dva stručna panela, nastup komičara Gorana Vugrinca i voditeljski potpis Ide Prester, uz priliku za razmjenu znanja, iskustava i ideja s vodećim domaćim stručnjacima iz svijeta digitalnog marketinga, umjetne inteligencije, komunikacija i tehnologije.

Televizijsko tržište ubrzano se odvaja od modela u kojem je usluga bila čvrsto vezana uz jedan prijamnik, jedan daljinski upravljač i unaprijed definiranu listu kanala. Smart TV platforme, streaming servisi i sadržaj na zahtjev mijenjaju navike gledatelja, a telekom operatorima otvaraju prostor da svoju ulogu grade oko objedinjavanja sadržaja i jednostavnijeg korisničkog iskustva.

Ako pitate umjetnu inteligenciju gdje u Hrvatskoj povoljno obaviti tjednu kupnju, koliko će stajati gorivo do Zadra ili gdje otići na ljetovanje, odgovor uvelike ovisi o tome kojoj se platformi obratite. ChatGPT, Claude, Gemini i Perplexity ne poznaju Hrvatsku jednako dobro niti hrvatskim korisnicima daju jednako aktualne i konkretne informacije.

Europska središnja banka trebala bi novac središnje banke i dio operacija monetarne politike prenijeti u blockchain okruženje, rekla je članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel 28. kolovoza na simpoziju u Jackson Holeu. Reuters je govor objavio u 18:02 po zagrebačkom vremenu, a ključni je razlog očuvanje uloge javnog novca dok financijska imovina sve više prelazi na distribuirane digitalne knjige.

Digital Realty započeo je gradnju podatkovnog centra ZUR4 u Glattbruggu kod Züricha, kojim proširuje svoj postojeći švicarski kampus. Novi objekt planiran je s 15 megavata kapaciteta za IT opremu na približno 6 300 četvornih metara, kao odgovor na rast potražnje za digitalnom infrastrukturom u jednom od važnih europskih podatkovnih i financijskih središta. Tvrtka, čijim se dionicama trguje na Njujorškoj burzi pod oznakom DLR, projekt povezuje s razvojem umjetne inteligencije i energetski učinkovitije infrastrukture u Europi.

Samsung i Volkswagen proširili su suradnju uvođenjem podrške za značajku Digital Key unutar aplikacije Samsung Wallet, čime je omogućeno zaključavanje, otključavanje i pokretanje odabranih električnih vozila iz serije Volkswagen ID. pomoću pametnih telefona serije Galaxy.

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno više nije tehnologija rezervirana za uski krug velikih kompanija, računovodstva ili državne uprave, ali između pravnih mogućnosti koje pruža europski regulatorni okvir i svakodnevne prakse još uvijek postoji prostor za ozbiljan napredak. Fina trenutačno ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata izdanih fizičkim osobama i fizičkim osobama unutar poslovnih subjekata, pri čemu se sve veći dio korisnika okreće udaljenom potpisivanju bez klasičnog fizičkog kriptouređaja. Digitalno poslovanje pritom sve više ovisi ne samo o mogućnosti elektroničkog potpisivanja nego i o pouzdanoj validaciji potpisa, upravljanju ovlaštenjima, dugoročnoj pohrani elektroničkih isprava i interoperabilnosti različitih sustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini.

Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj više nije tehnologija ograničena na mali broj korisnika, ali njegovo prihvaćanje u svakodnevnom poslovanju još uvijek znatno zaostaje za mogućnostima koje pruža. Certilia trenutačno ima više od 355.000 građana s aktivnih više od 533.000 certifikata, dok je elektroničku osobnu iskaznicu s certifikatima aktiviralo više od 345.000 građana. Mobilnu aplikaciju Certilia koristi oko 401.000 građana, a dnevni broj korištenja kreće se između 120.000 i 150.000. Kroz Certilia Doc te AKD-ove i aplikacije trećih strana koje koriste Certilia integracijsko rješenje mjesečno se potpiše oko 4,5 milijuna dokumenata, uz više od 800.000 prijava.