Banka navodi višegodišnju primjenu digitalnih certifikata za poslovne klijente i kreditne proizvode građana. Iz dostavljenog odgovora ne može se zaključiti da su svi dokumenti i izdavatelji kvalificiranih potpisa podržani.
Addiko banka potvrđuje da digitalno potpisane dokumente partnera i klijenata prihvaća još od 2018. godine. Tada je u suradnji s Finom u digitalnom bankarstvu za poslovne subjekte omogućila potpisivanje dokumentacije digitalnim certifikatima. Riječ je o važnom podatku za analizu razvoja hrvatskog tržišta jer pokazuje da elektroničko potpisivanje nije tek najava vezana uz buduću Europsku lisnicu za digitalni identitet.
Od 2019. godine ista je mogućnost, prema odgovoru banke, dostupna i fizičkim osobama pri ugovaranju gotovinskih kredita. Banka digitalni potpis koristi i u vlastitom poslovanju: pri potpisivanju ugovora o radu sa zaposlenicima te ugovora o suradnji s vanjskim partnerima. Time je digitalno potpisivanje obuhvatilo nekoliko različitih odnosa – između banke i poslovnih korisnika, banke i građana te banke i zaposlenika ili dobavljača.
„Addiko banka prihvaća digitalno potpisane dokumente svojih partnera i klijenata još od 2018. godine”, navode iz banke za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info. Dodaju da će pratiti regulatorne zahtjeve povezane s europskim digitalnim identitetom i prilagođavati se predviđenim rokovima.
Dostavljeno očitovanje ne donosi taksativan pregled podržanih dokumenata, izdavatelja certifikata, načina validacije vanjskog QES-a ni uvjeta prihvaćanja potpiDepositphotos / Ilustracijasa iz drugih država članica. Također ne razjašnjava odnosi li se svaka spomenuta vrsta digitalnog potpisivanja upravo na kvalificirani elektronički potpis ili i na druge oblike elektroničkog potpisa. To su granice podataka koje je moguće izvesti iz odgovora, a ne dokaz da pojedina funkcionalnost ne postoji.
Za korisnika je sljedeće praktično pitanje može li dokument potpisan kvalificiranim certifikatom izvan Addikova vlastitog tijeka, uz provjeru ovlasti i identiteta, završiti u istom digitalnom postupku. Upravo razlika između interne mogućnosti digitalnog ugovaranja i otvorenog prihvata vanjskog potpisa određuje širinu stvarne primjene.
Addiko banka potvrđuje da digitalno potpisane dokumente partnera i klijenata prihvaća još od 2018. godine. Tada je u suradnji s Finom u digitalnom bankarstvu za poslovne subjekte omogućila potpisivanje dokumentacije digitalnim certifikatima. Riječ je o važnom podatku za analizu razvoja hrvatskog tržišta jer pokazuje da elektroničko potpisivanje nije tek najava vezana uz buduću Europsku lisnicu za digitalni identitet.
U prvih devet mjeseci 2026. godine CARNET-ov Nacionalni CERT zabilježio je 1203 kibernetička incidenta. Ukupan broj gotovo je jednak onome iz istog razdoblja 2025., ali struktura prijetnji pokazuje da su pokušaji prijevare i dalje jedan od najčešćih načina napada na građane i organizacije. Najviše je bilo phishing napada, njih 439, što čini 36 posto svih evidentiranih incidenata. Slijede neželjene poruke s 289 slučajeva odnosno 24 posto te ostale vrste financijski motiviranih prijevara s 224 slučaja i udjelom od 19 posto.
Građanin ili poduzetnik danas može kvalificiranim elektroničkim potpisom potpisati dokument kojem europsko pravo priznaje jednak učinak kao vlastoručnom potpisu. Međutim, kada takav dokument želi predati banci, odgovor ovisi o konkretnom proizvodu, kanalu dostave i proceduri pojedine institucije. Upravo je taj raskorak između pravne jednakovrijednosti i stvarno dostupne usluge u središtu istraživanja ICTbusinessa. Odgovori Addiko, Erste i OTP banke potvrđuju da se elektronički potpisi već koriste, ali ne pokazuju da je svaki bankarski postupak otvoren svim valjanim vanjskim kvalificiranim potpisima. Istodobno HNB naglašava da banke moraju poštovati eIDAS iako njegovu provedbu u području usluga povjerenja sam ne nadzire. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije podsjeća da jednakovrijednost potpisa nije stvar poslovnog izbora, dok AZOP upozorava da digitalizacija identifikacije ne daje pravo na neselektivno prikupljanje osobnih podataka.
