Kako se bliže konačni rokovi za punu primjenu revidirane NIS 2 direktive i uvođenje novih europskih sigurnosnih standarda, sigurnosni analitičari portala CSO Online upozoravaju na radikalan pomak u regulatornim zahtjevima. Tradicionalni modeli perimetarske obrane mreže proglašeni su nedostatnima. Europska komisija kroz nuove smjernice de facto nameće Zero Trust arhitekturu kao jedini pravno priznati okvir za zaštitu kritične nacionalne infrastrukture, energetike i zdravstva.
Sigurnosna paradigma „vjeruj, ali provjeri“ službeno je mrtva u pravnom poretku Europske unije. Najnovije analize i službeni dokumenti objavljeni u zadnja dva dana jasno pokazuju da europski regulatori više neće tolerirati situacije u kojima hakeri probojem jedne vanjske obrambene točke dobivaju slobodan pristup cijeloj unutrašnjoj mreži neke organizacije. Koncept Zero Trust, koji se temelji na premisi „nikada ne vjeruj, uvijek provjeri“, prelazi iz domene preporučene najbolje prakse u domenu stroge zakonske obveze za tisuće poduzeća diljem kontinenta.
Prema novim smjernicama za tumačenje kibernetičke otpornosti unutar Europske unije, svaka organizacija koja se klasificira kao ključni ili važni subjekt mora implementirati neprekidnu autentifikaciju i autorizaciju za svaki pojedinačni pristup podacima ili aplikacijama, bez obzira nalazi li se korisnik unutar fizičkog ureda tvrtke ili se spaja s udaljene lokacije. To podrazumijeva obvezno uvođenje mikrosegmentacije mreže, naprednog upravjanja identitetima i pristupom (IAM) te kontinuiranog praćenja ponašanja uređaja u realnom vremenu.
Kazne za neusklađenost s ovim visokim standardima su drakonske i mogu iznositi do 10 milijuna eura ili 2% ukupnog godišnjeg prometa na globalnoj razini, no još važnija je odredba o izravnoj osobnoj odgovornosti članova uprave. Ako se utvrdi da je do uspješnog ransomware napada na bolnicu, elektroenergetsku mrežu ili telekom došlo zbog nepostojanja Zero Trust kontrola, menadžment može biti kazneno gonjen ili suspendiran s dužnosti, što je presedan u europskom digitalnom zakonodavstvu.
Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip, koja umjetnu inteligenciju postavlja u središte svoje strategije, danas je predstavila rješenje za SIM verifikaciju broja, kojim telekom operatorima diljem svijeta pomaže ubrzati primjenu verifikacije telefonskog broja putem SIM kartice, kroz agregaciju mrežnih API-jeva i uključivanje poduzeća. Ova inicijativa otvara mobilnim telekomima nove mogućnosti za ostvarivanje prihoda od autentifikacije, dok poduzećima omogućuje prelazak s tradicionalnih jednokratnih lozinki (OTP) na sigurnije i jednostavnije načine autentifikacije koji zahtijevaju manje korisničkog angažmana.
KKR je zatvorio Global Infrastructure Investors V s 19,2 milijarde dolara, najveći infrastrukturni fond u svojoj povijesti. Upravitelj privatnog kapitala usmjerit će ga pretežno na Sjevernu Ameriku i zapadnu Europu, a više od devet milijardi dolara već je angažirao za ulaganja u različite infrastrukturne sektore.
Kvalificirani elektronički potpis u Hrvatskoj odavno više nije tehnologija rezervirana za uski krug velikih kompanija, računovodstva ili državne uprave, ali između pravnih mogućnosti koje pruža europski regulatorni okvir i svakodnevne prakse još uvijek postoji prostor za ozbiljan napredak. Fina trenutačno ima više od 300.000 aktivnih kvalificiranih certifikata izdanih fizičkim osobama i fizičkim osobama unutar poslovnih subjekata, pri čemu se sve veći dio korisnika okreće udaljenom potpisivanju bez klasičnog fizičkog kriptouređaja. Digitalno poslovanje pritom sve više ovisi ne samo o mogućnosti elektroničkog potpisivanja nego i o pouzdanoj validaciji potpisa, upravljanju ovlaštenjima, dugoročnoj pohrani elektroničkih isprava i interoperabilnosti različitih sustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini.
