Poslovna primjena umjetne inteligencije sve se više promatra kroz konkretan povrat investicije, a ne kroz velike tehnološke najave. Umjesto dugotrajnih i nejasnih IT projekata, naglasak je na brzim pilotima, mjerljivim uštedama i procesima koji se mogu ubrzati u minutama ili satima. Primjeri poput trijaže e-mailova pokazuju kako AI agenti mogu odmah donositi operativnu vrijednost.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Marko Dagelić iz tvrtke Datum, koja se pozicionira kao domaći vertikalni integrator za poslovnu primjenu umjetne inteligencije, podatkovnu infrastrukturu, cloud i orkestraciju AI agenata. U razgovoru se otvara pitanje kako AI iz faze testiranja, igranja s velikim jezičnim modelima i pojedinačnih alata prelazi u ozbiljnu poslovnu infrastrukturu, posebno u industrijama u kojima su podaci osjetljivi, regulirani i strateški važni.
Dagelić objašnjava da Datum nije nastao kao odgovor na kratkoročni tehnološki trend, nego iz prepoznatog prostora na tržištu u kojem tvrtkama nedostaje cjelovito rješenje. Njihov pristup počinje od podatkovnog centra, nastavlja se kroz cloud i softversku orkestraciju, zatim platformu za orkestraciju agenata, a završava integracijom konkretnih poslovnih procesa kod korisnika. Ključna ideja nije da se korisnik opterećuje pitanjem koji je AI model u pozadini, nego da dobije funkcionalan rezultat, kontrolirane troškove i sigurno upravljanje podacima.
Velik dio emisije posvećen je suverenitetu podataka. Dagelić ističe da nije dovoljno da se podatkovni centar fizički nalazi u Europi ako nad kompanijom i infrastrukturom postoji pravni ili vlasnički okvir izvan Europe. U tom smislu Datum naglašava hrvatsko vlasništvo, lokalnu infrastrukturu i kontrolu nad podacima kao ključne elemente za tvrtke koje ne žele riskirati da njihovi poslovni, financijski ili zdravstveni podaci završe izvan njihova nadzora. To je osobito važno u zdravstvu, financijskim uslugama, telekomima, osiguranju, fintechu i drugim reguliranim industrijama.
U emisiji se govori i o tome zašto umjetna inteligencija nije čarobni alat koji se može jednostavno priključiti na bilo koji poslovni sustav. Prvi korak često nije sam AI, nego sređivanje podataka, analiza poslovnih procesa i utvrđivanje gdje automatizacija uopće ima smisla. Dagelić navodi da mnoge organizacije imaju podatke razbacane po različitim sustavima, mapama, servisima i repozitorijima, pa prije ozbiljne primjene agenata treba razumjeti gdje se podaci nalaze, tko im pristupa i koliko su kvalitetno strukturirani.
Poseban naglasak stavljen je na povrat investicije. Datum, prema Dageliću, ne želi korisnike uvoditi u dugotrajne i nejasne IT projekte, nego im pokazati brzo mjerljivu vrijednost kroz pilot-projekte i konkretne procese. Primjerice, AI agent može preuzeti trijažu velikog broja ulaznih e-mailova, prepoznati radi li se o upitu medija, korisnika, partnera ili financijskom pitanju te ga odmah usmjeriti na pravu adresu ili dati osnovni odgovor. Ono što je u nekim organizacijama trajalo danima, može se svesti na minute ili sate.
Drugi dio emisije širi temu na europsku AI infrastrukturu, rast cijena hardvera, sve veću potražnju za GPU kapacitetima i potrebu da Europa razvije vlastite AI tvornice. Dagelić govori o važnosti Mistrala, europskih inicijativa za suverenost podataka te planovima Datuma i partnera za razvoj infrastrukture koja bi podržala domaći i regionalni AI ekosustav. U tom kontekstu Datum se vidi kao platforma koja može pomoći startupovima, istraživačkim centrima, javnom sektoru i poduzećima da razvijaju vlastite modele i aplikativna rješenja uz kontrolu troškova i podataka.
Emisija otvara i pitanje primjene AI-ja u javnoj upravi i javnom zdravstvu. Dagelić navodi da bi agenti mogli značajno ubrzati procese poput provjere dokumentacije, prijava na natječaje ili obrade zahtjeva, pri čemu čovjek i dalje ostaje u kontrolnoj ulozi. Time se ne govori samo o automatizaciji, nego o stvarnom ubrzanju sustava koji danas često troši previše vremena na administrativne provjere i ručnu obradu podataka.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon, jednog od najambicioznijih AI podatkovnih centara u Europi, ali i svijetu, čija se konačna vrijednost investicije procjenjuje na više od 50 milijardi eura. Emisija donosi razgovor o tome zašto podatkovni centri nove generacije više nisu samo ICT projekti, nego prije svega energetski, infrastrukturni i strateški projekti koji mogu dugoročno promijeniti položaj Hrvatske na europskoj digitalnoj karti.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Nikola Smirčić, jedan od ljudi koji stoje iza projekta Zoyya, domaće platforme koja je od alata za online rezervacije izrasla u puno šire rješenje za digitalizaciju poslovanja pružatelja usluga. Emisija donosi priču o tome kako je iz početne ideje, nastale neposredno prije lockdowna, razvijen proizvod koji danas obuhvaća rezervacije, kalendare, upravljanje uslugama, fiskalizaciju, naplatu, skladišno poslovanje, pregled prihoda i troškova te marketplace kroz koji korisnici mogu pronaći i rezervirati usluge.
MWC 2026 pokazao je da telekom i ICT industrija ulaze u fazu u kojoj sama povezivost više nije dovoljna za dugoročan rast. U središtu pozornosti sada su monetizacija mreža, pametnija automatizacija, razvoj uređaja unutar šireg digitalnog ekosustava i sve ozbiljnija pitanja povjerenja i sigurnosti. Umjetna inteligencija pritom više nije samo dodatak, nego alat koji mijenja način upravljanja mrežama, razvoj usluga i poslovnu učinkovitost kompanija. Istodobno raste važnost tehnološke suverenosti, lokalne kontrole nad podacima i otpornosti opskrbnih lanaca. Uz sve to, industrija se sve ozbiljnije priprema za 6G i postkvantnu sigurnost, odnosno za razdoblje u kojem će zaštita komunikacija postati jednako važna kao i njihova brzina. Zbog toga ovogodišnja Barcelona nije ponudila samo pregled novih tehnologija, nego i jasniji uvid u to kako će izgledati sljedeća faza tržišne utakmice.
