Poslovna primjena umjetne inteligencije sve se više promatra kroz konkretan povrat investicije, a ne kroz velike tehnološke najave. Umjesto dugotrajnih i nejasnih IT projekata, naglasak je na brzim pilotima, mjerljivim uštedama i procesima koji se mogu ubrzati u minutama ili satima. Primjeri poput trijaže e-mailova pokazuju kako AI agenti mogu odmah donositi operativnu vrijednost.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Marko Dagelić iz tvrtke Datum, koja se pozicionira kao domaći vertikalni integrator za poslovnu primjenu umjetne inteligencije, podatkovnu infrastrukturu, cloud i orkestraciju AI agenata. U razgovoru se otvara pitanje kako AI iz faze testiranja, igranja s velikim jezičnim modelima i pojedinačnih alata prelazi u ozbiljnu poslovnu infrastrukturu, posebno u industrijama u kojima su podaci osjetljivi, regulirani i strateški važni.
Dagelić objašnjava da Datum nije nastao kao odgovor na kratkoročni tehnološki trend, nego iz prepoznatog prostora na tržištu u kojem tvrtkama nedostaje cjelovito rješenje. Njihov pristup počinje od podatkovnog centra, nastavlja se kroz cloud i softversku orkestraciju, zatim platformu za orkestraciju agenata, a završava integracijom konkretnih poslovnih procesa kod korisnika. Ključna ideja nije da se korisnik opterećuje pitanjem koji je AI model u pozadini, nego da dobije funkcionalan rezultat, kontrolirane troškove i sigurno upravljanje podacima.
Velik dio emisije posvećen je suverenitetu podataka. Dagelić ističe da nije dovoljno da se podatkovni centar fizički nalazi u Europi ako nad kompanijom i infrastrukturom postoji pravni ili vlasnički okvir izvan Europe. U tom smislu Datum naglašava hrvatsko vlasništvo, lokalnu infrastrukturu i kontrolu nad podacima kao ključne elemente za tvrtke koje ne žele riskirati da njihovi poslovni, financijski ili zdravstveni podaci završe izvan njihova nadzora. To je osobito važno u zdravstvu, financijskim uslugama, telekomima, osiguranju, fintechu i drugim reguliranim industrijama.
U emisiji se govori i o tome zašto umjetna inteligencija nije čarobni alat koji se može jednostavno priključiti na bilo koji poslovni sustav. Prvi korak često nije sam AI, nego sređivanje podataka, analiza poslovnih procesa i utvrđivanje gdje automatizacija uopće ima smisla. Dagelić navodi da mnoge organizacije imaju podatke razbacane po različitim sustavima, mapama, servisima i repozitorijima, pa prije ozbiljne primjene agenata treba razumjeti gdje se podaci nalaze, tko im pristupa i koliko su kvalitetno strukturirani.
Poseban naglasak stavljen je na povrat investicije. Datum, prema Dageliću, ne želi korisnike uvoditi u dugotrajne i nejasne IT projekte, nego im pokazati brzo mjerljivu vrijednost kroz pilot-projekte i konkretne procese. Primjerice, AI agent može preuzeti trijažu velikog broja ulaznih e-mailova, prepoznati radi li se o upitu medija, korisnika, partnera ili financijskom pitanju te ga odmah usmjeriti na pravu adresu ili dati osnovni odgovor. Ono što je u nekim organizacijama trajalo danima, može se svesti na minute ili sate.
Drugi dio emisije širi temu na europsku AI infrastrukturu, rast cijena hardvera, sve veću potražnju za GPU kapacitetima i potrebu da Europa razvije vlastite AI tvornice. Dagelić govori o važnosti Mistrala, europskih inicijativa za suverenost podataka te planovima Datuma i partnera za razvoj infrastrukture koja bi podržala domaći i regionalni AI ekosustav. U tom kontekstu Datum se vidi kao platforma koja može pomoći startupovima, istraživačkim centrima, javnom sektoru i poduzećima da razvijaju vlastite modele i aplikativna rješenja uz kontrolu troškova i podataka.
Emisija otvara i pitanje primjene AI-ja u javnoj upravi i javnom zdravstvu. Dagelić navodi da bi agenti mogli značajno ubrzati procese poput provjere dokumentacije, prijava na natječaje ili obrade zahtjeva, pri čemu čovjek i dalje ostaje u kontrolnoj ulozi. Time se ne govori samo o automatizaciji, nego o stvarnom ubrzanju sustava koji danas često troši previše vremena na administrativne provjere i ručnu obradu podataka.
Dani komunikacija 2026 ponovno su pokazali koliko se brzo mijenja industrija u kojoj se preklapaju kreativnost, tehnologija, mediji, marketing i poslovna strategija. Nova ICTbusiness TV emisija donosi četiri pogleda na promjene koje donosi umjetna inteligencija, fragmentacija komunikacijskih kanala i sve veći pritisak na kompanije i pojedince da u moru sličnog sadržaja pronađu vlastiti glas. U središtu razgovora nije pitanje hoće li se AI koristiti, nego što čovjek mora zadržati kako tehnologija ne bi postala zamjena za originalno razmišljanje.
MWC 2026 pokazuje industriju koja se istodobno priprema za mreže sljedeće generacije i traži konkretne načine kako umjetnu inteligenciju pretvoriti u stvarnu poslovnu i korisničku vrijednost. Nova i posljednja ekskluzivna ICTbusiness TV emisija iz Barcelone donosi razgovore o 6G-u, tehnološkoj suverenosti, agentnom AI-ju, proširenoj stvarnosti i uređajima koji bi u budućnosti trebali postati aktivni suradnici korisnika. Zajedničko svim razgovorima jest pitanje kako tehnološke mogućnosti povezati s potrebama tržišta, regulatornim zahtjevima i novim načinima rada.
Ovogodišnji MWC u Barceloni pokazuje da se granice između telekomunikacija, svemirske infrastrukture, umjetne inteligencije i potrošačke elektronike ubrzano brišu. Nova ICTbusiness TV emisija donosi pogled na tehnologije koje mijenjaju dostupnost mreže, autonomiju uređaja, zaštitu podataka i poslovne modele operatora. Zajednička poruka razgovora jest da budući rast neće ovisiti samo o bržim mrežama, nego o sposobnosti industrije da povezivost pretvori u sigurnu, korisnu i lokalno održivu uslugu.