Poslovna primjena umjetne inteligencije sve se više promatra kroz konkretan povrat investicije, a ne kroz velike tehnološke najave. Umjesto dugotrajnih i nejasnih IT projekata, naglasak je na brzim pilotima, mjerljivim uštedama i procesima koji se mogu ubrzati u minutama ili satima. Primjeri poput trijaže e-mailova pokazuju kako AI agenti mogu odmah donositi operativnu vrijednost.
U novoj emisiji ICT na Ti gost je Marko Dagelić iz tvrtke Datum, koja se pozicionira kao domaći vertikalni integrator za poslovnu primjenu umjetne inteligencije, podatkovnu infrastrukturu, cloud i orkestraciju AI agenata. U razgovoru se otvara pitanje kako AI iz faze testiranja, igranja s velikim jezičnim modelima i pojedinačnih alata prelazi u ozbiljnu poslovnu infrastrukturu, posebno u industrijama u kojima su podaci osjetljivi, regulirani i strateški važni.
Dagelić objašnjava da Datum nije nastao kao odgovor na kratkoročni tehnološki trend, nego iz prepoznatog prostora na tržištu u kojem tvrtkama nedostaje cjelovito rješenje. Njihov pristup počinje od podatkovnog centra, nastavlja se kroz cloud i softversku orkestraciju, zatim platformu za orkestraciju agenata, a završava integracijom konkretnih poslovnih procesa kod korisnika. Ključna ideja nije da se korisnik opterećuje pitanjem koji je AI model u pozadini, nego da dobije funkcionalan rezultat, kontrolirane troškove i sigurno upravljanje podacima.
Velik dio emisije posvećen je suverenitetu podataka. Dagelić ističe da nije dovoljno da se podatkovni centar fizički nalazi u Europi ako nad kompanijom i infrastrukturom postoji pravni ili vlasnički okvir izvan Europe. U tom smislu Datum naglašava hrvatsko vlasništvo, lokalnu infrastrukturu i kontrolu nad podacima kao ključne elemente za tvrtke koje ne žele riskirati da njihovi poslovni, financijski ili zdravstveni podaci završe izvan njihova nadzora. To je osobito važno u zdravstvu, financijskim uslugama, telekomima, osiguranju, fintechu i drugim reguliranim industrijama.
U emisiji se govori i o tome zašto umjetna inteligencija nije čarobni alat koji se može jednostavno priključiti na bilo koji poslovni sustav. Prvi korak često nije sam AI, nego sređivanje podataka, analiza poslovnih procesa i utvrđivanje gdje automatizacija uopće ima smisla. Dagelić navodi da mnoge organizacije imaju podatke razbacane po različitim sustavima, mapama, servisima i repozitorijima, pa prije ozbiljne primjene agenata treba razumjeti gdje se podaci nalaze, tko im pristupa i koliko su kvalitetno strukturirani.
Poseban naglasak stavljen je na povrat investicije. Datum, prema Dageliću, ne želi korisnike uvoditi u dugotrajne i nejasne IT projekte, nego im pokazati brzo mjerljivu vrijednost kroz pilot-projekte i konkretne procese. Primjerice, AI agent može preuzeti trijažu velikog broja ulaznih e-mailova, prepoznati radi li se o upitu medija, korisnika, partnera ili financijskom pitanju te ga odmah usmjeriti na pravu adresu ili dati osnovni odgovor. Ono što je u nekim organizacijama trajalo danima, može se svesti na minute ili sate.
Drugi dio emisije širi temu na europsku AI infrastrukturu, rast cijena hardvera, sve veću potražnju za GPU kapacitetima i potrebu da Europa razvije vlastite AI tvornice. Dagelić govori o važnosti Mistrala, europskih inicijativa za suverenost podataka te planovima Datuma i partnera za razvoj infrastrukture koja bi podržala domaći i regionalni AI ekosustav. U tom kontekstu Datum se vidi kao platforma koja može pomoći startupovima, istraživačkim centrima, javnom sektoru i poduzećima da razvijaju vlastite modele i aplikativna rješenja uz kontrolu troškova i podataka.
Emisija otvara i pitanje primjene AI-ja u javnoj upravi i javnom zdravstvu. Dagelić navodi da bi agenti mogli značajno ubrzati procese poput provjere dokumentacije, prijava na natječaje ili obrade zahtjeva, pri čemu čovjek i dalje ostaje u kontrolnoj ulozi. Time se ne govori samo o automatizaciji, nego o stvarnom ubrzanju sustava koji danas često troši previše vremena na administrativne provjere i ručnu obradu podataka.
Od mladog inženjera u Zagrebu do čelnih pozicija u globalnom Ericssonovu sustavu, upravljanja tisućama razvojnih stručnjaka i partnerske pozicije u jednoj od najpoznatijih svjetskih konzultantskih kompanija. Takav je profesionalni put prošao Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle, koji se nakon gotovo dva desetljeća međunarodne karijere vratio u Hrvatsku. U movo emisiji ICT na Ti razgovarali smo o njegovim iskustvima u Irskoj, Japanu, Mađarskoj, Švedskoj i Kini, upravljanju velikim tehnološkim organizacijama te promjenama koje umjetna inteligencija donosi ICT industriji i društvu.
Hrvatska ICT industrija ulazi u razdoblje u kojem dosadašnji modeli poslovanja, razvoj softvera i način korištenja podataka prolaze kroz velike promjene. Umjetna inteligencija više nije samo dodatna tehnologija koju kompanije uvode u postojeće proizvode, nego sve snažnije utječe na njihov razvoj, cijene i tržišnu poziciju. O izazovima domaćeg IT sektora, globalnoj konkurenciji, upravljanju podacima i budućnosti softverske industrije u 105. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Draženom Oreščaninom, suosnivačem tvrtki Solvership i Legit Software.
Kibernetička sigurnost posljednjih je godina prerasla okvire tradicionalne zaštite informacijskih sustava i postala jedno od važnijih pitanja upravljanja poslovanjem. Sve veća ovisnost tvrtki o digitalnim tehnologijama, rast broja prijetnji i stroži regulatorni zahtjevi mijenjaju način na koji organizacije moraju pristupati zaštiti svojih podataka, zaposlenika i poslovnih procesa. O tome što se događa na tržištu i kako će se sigurnosna industrija razvijati u sljedećim godinama u 104. emisiji ICT na Ti razgovarali smo s Igorom Pavlekovićem iz tvrtke Nephos. U središtu razgovora našli su se odgovornost uprava, sigurnost digitalnih identiteta, koncept Zero Trust i utjecaj umjetne inteligencije na razvoj kibernetičkih prijetnji.
