"Suradnja Sveučilišta i gospodarstva nužan je preduvjet za razvoj konkurentnog i inovativnog društva."
U sjedištu Infobipa u Vodnjanu održana je četvrta sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija. Sastanku su nazočili članovi Savjeta, a među temama bili su suradnja akademske zajednice i gospodarstva, razvoj inovacija, transfer tehnologije i poticanje poduzetništva.
Na sjednici je potpisan Memorandum o razumijevanju o uspostavi istraživačko-inovacijskih i inkubacijskih centara u sklopu projekta Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj. Projektom se planira uspostava istraživačko-inovacijskog ekosustava usmjerenog na razvoj novih tehnologija, transfer znanja, jačanje inovacija i poticanje akademskog poduzetništva.
Predstavljen je i prijedlog osnivanja radnog tijela koje bi izradilo Strategiju istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu. Strategija bi se prvi put izrađivala kroz model mješovite radne skupine u kojoj bi sudjelovali predstavnici akademske zajednice i gospodarstva.
Članovima Savjeta predstavljena je i inicijativa za osnivanje zaklade usmjerene na poticanje akademskog poduzetništva. Cilj zaklade bio bi pružiti dodatnu podršku razvoju startupova, spin-off projekata i drugih poduzetničkih inicijativa koje proizlaze iz znanstveno-istraživačkog rada.
Tijekom sjednice najavljen je i drugi Gospodarski forum Sveučilišta u Zagrebu, koji će se održati u studenome u sklopu Tjedna Sveučilišta. Organizatori navode da bi forum trebao nastaviti razvijati dijalog između znanosti, gospodarstva i javnog sektora o razvojnim pitanjima.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić izjavio je da je suradnja između sveučilišta i gospodarstva važna za razvoj inovativnog i konkurentnog društva.
"Suradnja Sveučilišta i gospodarstva nužan je preduvjet za razvoj konkurentnog i inovativnog društva. Projekti poput ZUK-a Borongaj jasno pokazuju kako kroz partnerstvo možemo stvarati čvrste temelje za razvoj novih tehnologija, transfer znanja i akademsko poduzetništvo. Kroz inicijative koje danas pokrećemo dodatno jačamo institucionalni okvir te stvaramo okruženje u kojem studenti, istraživači i poduzetnici zajednički razvijaju ideje s tržišnim potencijalom", rekao je Lakušić.
Predsjednik Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Krajnović ocijenio je da Savjet ima važnu ulogu u povezivanju znanosti i gospodarstva.
"Današnjim koracima dodatno učvršćujemo ulogu Gospodarskog savjeta kao mosta između znanosti i gospodarstva. Naš je zadatak povezivati ideje i tržište te osigurati da se ambiciozni ciljevi pretoče u konkretne projekte i opipljive rezultate. Upravo u provedbi vidimo ključ stvaranja dugoročne vrijednosti za gospodarstvo i društvo", izjavio je Krajnović.
O važnosti suradnje akademske zajednice i gospodarstva govorio je i suosnivač te glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić.
"Povezivanje akademske zajednice i realnog sektora ključ je stvaranja globalno konkurentnih inovacija. U Infobipu smo od samih početaka svjesni da su znanje, hrabrost i globalna perspektiva preduvjeti za uspjeh na tržištu. Susret s članovima Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu bio je prilika za razgovor o jačanju domaćeg inovacijskog ekosustava. Upravo kroz ovakvu suradnju možemo potaknuti novu generaciju akademskih poduzetnika koji će iz Hrvatske djelovati globalno", rekao je Kutić.
Europska unija nastoji otvoriti dublje razgovore s američkom administracijom o naprednim modelima umjetne inteligencije. U središtu razgovora nalazi se Anthropicov Mythos, model koji je privukao osobitu pozornost zbog svojih mogućnosti u području kibernetičke sigurnosti.
U sjedištu Infobipa u Vodnjanu održana je četvrta sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija.
Posljednjih godina Mooreov zakon, koji je više od pet desetljeća usmjeravao industriju poluvodiča, suočio se s ozbiljnim fizičkim ograničenjima i sve slabijim ekonomskim povratima. Globalna industrija sve je više ograničena usporavanjem geometrijskog skaliranja tranzistora i slabljenjem koristi u trošku po tranzistoru.
