Kada pogledamo segment ICT tržišta koji pripada tvrtkama koje se bave telekomunikacijama, barem prema njihovom vodećem NKD-u vidljivo je da, kao što smo već pisali, postoji veliki nerazmjer jer vodeće su tvrtke telekomi i tako je u segmentu neto dobit Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska, iskon Internet, Optima Telekom čvrsto drže svoja mjeta u prvih pet, no na vodećem mjestu je najveći domaći ICT izvoznik i vodeći u segmentu telekomunikacija Ericsson Nikola Tesla s više od 1,05 milijardi kuna izvoza, pokazuju podaci tvrtke Bisnode i portala Poslovna.hr i ICTbusiness.info.
Prvih pet još su okupirali telekomi i to HT s 390,11 milijuna kuna, A1 Hrvatska s 141,9 milijuna kuna, Iskon Internet s 123,45 milijuna kuna i na petom mjestu Optima Telekom s 77,2 milijuna kuna izvoza.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 13 tisuća tvrtki.
Razdoblje od 2022. do 2026. donijelo je veliku promjenu u strukturi telekomunikacijskih ulaganja. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Jelena Jurišić, direktorica za tehnologiju ENT Grupe, softver, cloud platforme i automatizacija danas imaju znatno važniju ulogu nego prije nekoliko godina. Gašenje 3G mreža oslobodilo je spektar za modernije tehnologije, a jezgrene mreže prelaze prema cloud-native arhitekturi. Kontejneri, mikroservisi i Kubernetes postaju temelj za puni potencijal 5G Standalone mreža.
Novi AI Innovation Lab prvi je Kyndrylov laboratorij takve vrste unutar Europske unije i dio je šire mreže koju kompanija već razvija u Liverpoolu i Dallasu. U Luksemburgu će naglasak biti na agentskoj umjetnoj inteligenciji, odnosno sustavima koji mogu izvršavati složenije poslovne zadatke i koordinirati niz aktivnosti uz manju potrebu za izravnim ljudskim upravljanjem.
Velik dio digitalne države počiva na informacijskim sustavima koji su nastajali godinama, često prije današnjih zahtjeva za interoperabilnošću i razmjenom podataka u stvarnom vremenu. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, modernizacija se gotovo nikada ne odvija na praznom terenu. Postojeći sustavi moraju nastaviti raditi dok se istodobno mijenjaju podatkovni modeli, sučelja, infrastruktura i poslovni procesi. Zbog toga stare platforme i nedokumentirana sučelja nisu samo tehnički problem.
