Kada pogledamo segment ICT tržišta koji pripada tvrtkama koje se bave telekomunikacijama, barem prema njihovom vodećem NKD-u vidljivo je da, kao što smo već pisali, postoji veliki nerazmjer jer vodeće su tvrtke telekomi i tako je u segmentu neto dobit Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska, iskon Internet, Optima Telekom čvrsto drže svoja mjeta u prvih pet, no na vodećem mjestu je najveći domaći ICT izvoznik i vodeći u segmentu telekomunikacija Ericsson Nikola Tesla s više od 1,05 milijardi kuna izvoza, pokazuju podaci tvrtke Bisnode i portala Poslovna.hr i ICTbusiness.info.
Prvih pet još su okupirali telekomi i to HT s 390,11 milijuna kuna, A1 Hrvatska s 141,9 milijuna kuna, Iskon Internet s 123,45 milijuna kuna i na petom mjestu Optima Telekom s 77,2 milijuna kuna izvoza.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 13 tisuća tvrtki.
Microsoft je samo u drugom kvartalu fiskalne 2026. godine uključio 1 GW novih kapaciteta podatkovnih centara. Riječ je o iznimno brzom tempu širenja, osobito ako se usporedi s podatkom da je tijekom cijele fiskalne 2025. godine kompanija pustila u rad ukupno 2 GW kapaciteta.
Prema podacima Tenderi.hr ukupna procijenjena vrijednost tendera za koje je objavljen sklopljeni ugovor za prva polovica 2026. godine dosegla je 890.18 milijuna eura uz rast od 17,73 posto i to zbog rasta broja tendera i nabava, ali i nekoliko velikih višegodišnjih državnih tendera za nabavu hardvera, softvera i usluga.
Utrka za umjetnu inteligenciju sve se manje vodi samo kroz modele i aplikacije, a sve više kroz pristup električnoj energiji, zemljištu, mrežnim priključcima, čipovima i dugoročnim ugovorima za podatkovne centre. Najveće tehnološke kompanije ulaze u razdoblje u kojem se konkurentska prednost ne mjeri samo kvalitetom algoritama, nego i time tko može osigurati dovoljno računalnog kapaciteta za treniranje i izvođenje modela. Procjene za 2026. pokazuju da će pet najvećih američkih hiperskalera zajedno premašiti prag od 600 milijardi dolara kapitalnih izdataka, pri čemu se oko tri četvrtine tog iznosa povezuje s AI infrastrukturom. To umjetnu inteligenciju pretvara u jedan od najvećih investicijskih ciklusa u digitalnoj industriji.