U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom "Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu", u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays.
Konferenciju su uvodno otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Čović Vidović je u svom obraćanju naglasila da tehnologija, sigurnost i demokracija sažimaju smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost, istaknuvši da tehnološka suverenost ne označava protekcionizam, već sposobnost zadržavanja prava na vlastiti izbor u visoko povezanim globalnim okolnostima. Balen se nadovezao tvrdnjom da europska konkurentnost ovisi o ljudima, znanju i sposobnosti pretvaranja ideja u tržišne proizvode, upozorivši na čest problem u kojem europske ideje globalni razvoj doživljavaju na drugim kontinentima. Prema njegovim riječima, rješenje leži u izgradnji učinkovitijeg jedinstvenog europskog tržišta koje će privlačiti investicije i zadržavati talente te intelektualno vlasništvo.
U raspravi, koju je moderirala novinarka Telegrama Dina Hrastović, analiziran je položaj domaćih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju i izazovi s kojima se susreću pri plasiranju inovacija na svjetsko tržište. Nakon toga, u sklopu tematske sesije o povezivanju istraživanja i tržišta, rektor Sveučilišta Algebra Bernays Mislav Balković, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Bilas i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Smith raspravljali su o načinima na koje se znanstveni rezultati mogu učinkovitije transformirati u komercijalno uspješne proizvode i usluge. Balković je pritom iznio podatak da Hrvatska trenutno ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali istodobno i oko 79 posto kvalitete života, zbog čega se demografske mjere moraju promatrati kroz prizmu općeg životnog standarda. Dodao je kako cjeloživotno učenje postaje preduvjet konkurentnosti te da država mora aktivnije raditi na privlačenju stranih studenata.
U svom središnjem govoru, izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen istaknula je da njezin glavni zadatak obuhvaća osiguranje europske digitalne suverenosti kako bi se odgovorilo na ekonomske i sigurnosne izazove. Virkkunen je pojasnila da to ne znači zatvaranje prema svijetu, već suradnju s pouzdanim partnerima uz smanjenje ovisnosti o neeuropskim pružateljima usluga, što u protivnom može postati ozbiljan rizik. Naglasila je potrebu za jačanjem lanaca opskrbe, ulaganjem u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu i takozvane AI gigatvornice uz privlačenje privatnog kapitala. Prema njezinim riječima, cilj Europske unije je utrostručiti kapacitete u području umjetne inteligencije u sljedećih sedam godina, uz fokus na energetsku optimizaciju i otvorena rješenja, a taj proces planira provoditi u bliskoj suradnji s državama članicama uključujući i Hrvatsku.
Na panelu posvećenom financijama i vještinama, uz Hennu Virkkunen sudjelovali su potpredsjednik Europske investicijske banke Marko Primorac i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman. Primorac je upozorio da se napredne tehnologije sve češće koriste u sigurnosne i vojne svrhe, zbog čega je ključno aktivirati europske financijske instrumente i privatne investitore kako bi domaće tvrtke skalirale svoje poslovanje unutar europskih granica. Ministrica Mikuš Žigman podsjetila je da je Hrvatska u 2025. godini svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što je izravan rezultat reformi i investicija provedenih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. U nastavku konferencije sudionici su se kroz niz rasprava dotaknuli europskog digitalnog zakonodavstva, uloge inkubatora u stvaranju tehnoloških jednoroga te primjene umjetne inteligencije na domaćoj sceni, složivši se da je ključ uspjeha u bržem prijenosu znanja u realni sektor.
U završnom dijelu programa održana je sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj se raspravljalo o izgradnji hrvatske industrijske i digitalne konkurentnosti u kontekstu ovogodišnjih prijava na državnoj maturi. Istaknuto je kako je državnu maturu u 2026. prijavilo 30.703 pristupnika, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2025., no istodobno je zabilježen pad interesa od 14 posto za računalne i informatičke skupine studija.
Članovi Savjeta analizirali su ovaj trend kao potencijalno rano upozorenje za domaće gospodarstvo i investicije u vremenu globalne utrke za tehnološku suverenost. Kao pozitivan kontrast naveden je podatak da Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na svim svojim studijskim programima, što otvara daljnji prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u usmjeravanju mladih prema strateški važnim tehnološkim sektorima.
