Mikro tvrtke nose ICT scenu, više od polovice ima 1 do 5 zaposlenih

Hrvatsko ICT tržište u 2025. godini po broju aktivnih tvrtki pokazuje dvije vrlo jasne karakteristike: snažnu dominaciju softverskog dijela sektora i izrazitu prevlast mikro poduzetništva. Analiza je napravljena prema podacima Financijske agencije za 2025. godinu, odnosno iz sustava Fina Info.BIZ za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info, i obuhvaća isključivo aktivne tvrtke. Ukupno je u promatranim NKD djelatnostima evidentirano 9.374 aktivnih ICT poduzetnika, od čega za 8.489 tvrtki postoji podatak o zaposlenima, dok ih je 885, odnosno 9,44 posto, bez tog podatka u izvornim podacima. Ukupan broj tvrtki uključivo i one u stečaju ili likvidaciji, neaktivne je 14.882 tvrtke.

Najveći dio sektora čini softver, u kojem je zabilježeno 8.259 aktivnih tvrtki, od čega ih 7.466 ima podatak o zaposlenima, a 793 su bez tog podatka. To znači da softverske djelatnosti čine oko 88,1 posto ukupnog broja aktivnih ICT tvrtki u Hrvatskoj. Unutar tog segmenta daleko je najvažniji NKD 62.01, računalno programiranje, s 6.013 tvrtki, među kojima 5.461 ima podatak o zaposlenima, a 552 su bez podatka. Slijede ostale IT usluge s 815 tvrtki, savjetovanje u vezi s računalima sa 776 tvrtki, obrada podataka i hosting s 381 tvrtkom te upravljanje računalnom opremom s 274 tvrtke, što dodatno potvrđuje da hrvatski ICT po brojnosti najviše počiva na programiranju i povezanim softverskim uslugama.

Segment računala znatno je manji i obuhvaća 650 aktivnih tvrtki, od čega ih 602 imaju podatak o zaposlenima, a 48 ih je bez tog podatka. U njemu su uključeni proizvodnja računala, izdavanje računalnih igara, izdavanje ostalog softvera te popravak računala. Najbrojnija djelatnost u tom segmentu je popravak računala s 250 tvrtki, od čega ih 234 imaju podatak o zaposlenima. Slijede izdavanje ostalog softvera sa 188 tvrtki i proizvodnja računala sa 180 tvrtki, dok izdavanje računalnih igara, iako često vidljivo zbog izvoznog i kreativnog potencijala, po broju tvrtki ostaje najmanja kategorija s 32 aktivna poduzetnika.

Komunikacije i telekomunikacije obuhvaćaju 465 aktivnih tvrtki, među kojima 421 ima podatak o zaposlenima, a 44 su bez tog podatka. Iako je riječ o najmanjem segmentu po broju tvrtki, on je po tržišnoj važnosti i kapitalnoj snazi specifičan jer uključuje telekomunikacijske operatore i povezane komunikacijske djelatnosti. Najviše tvrtki registrirano je u žičanim telekomunikacijama, njih 211, od čega 192 imaju podatak o zaposlenima. Ostale telekomunikacijske djelatnosti imaju 125 tvrtki, bežične telekomunikacije 69, proizvodnja komunikacijske opreme 55, a satelitske telekomunikacije samo pet aktivnih poduzetnika, pri čemu svih pet ima podatak o zaposlenima.

Struktura prema broju zaposlenih još snažnije otkriva stvarnu konfiguraciju tržišta. Od ukupno 9.374 aktivne ICT tvrtke, njih 5.420 ima od jednog do pet zaposlenih, što je 57,82 posto sektora. Još 1.899 tvrtki, odnosno 20,26 posto, nema zaposlenih. Drugim riječima, gotovo četiri petine svih aktivnih ICT tvrtki u Hrvatskoj nalazi se u kategorijama bez zaposlenih ili s najviše pet zaposlenih. To upućuje na tržište s velikim brojem samostalnih poduzetnika, malih razvojnih timova, specijaliziranih konzultanata i mikro tvrtki koje često posluju projektno, nišno ili kao dobavljači većih domaćih i inozemnih sustava.

U kategoriji od 6 do 20 zaposlenih nalazi se 819 tvrtki, odnosno 8,74 posto ukupnog sektora, dok kategorija od 21 do 50 zaposlenih obuhvaća 215 tvrtki ili 2,29 posto. Tvrtki sa 51 do 100 zaposlenih ima samo 70, a onih sa 101 do 200 zaposlenih 41. Još je uža skupina većih poduzeća: 19 tvrtki ima od 201 do 500 zaposlenih, dvije imaju od 501 do 1000 zaposlenih, a četiri tvrtke ulaze u kategoriju od 1001 do 10000 zaposlenih. Takva piramida pokazuje da brojnost sektora ne proizlazi iz velikog broja srednjih i velikih poduzeća, nego iz izrazito široke baze malih poslovnih subjekata.

Softverski segment pritom najviše oblikuje ukupnu sliku. U njemu je 4.853 tvrtki s jednim do pet zaposlenih, što čini 58,76 posto svih softverskih tvrtki, dok ih 1.641 nema zaposlenih. To znači da u softveru postoji vrlo velika baza mikro poduzetnika, ali i određena jezgra rastućih tvrtki: 680 ih ima od 6 do 20 zaposlenih, 181 od 21 do 50, 61 od 51 do 100, a 32 od 101 do 200 zaposlenih. U najvišim kategorijama softver ima 15 tvrtki s 201 do 500 zaposlenih, jednu s 501 do 1000 zaposlenih i dvije s više od 1000 zaposlenih.

Računala imaju nešto drukčiji profil. U tom segmentu 348 tvrtki ima od jednog do pet zaposlenih, što je 53,54 posto segmenta, a 158 ih je bez zaposlenih, odnosno 24,31 posto. Udio tvrtki bez zaposlenih u segmentu računala veći je nego u softveru i komunikacijama, što može upućivati na veći broj malih servisnih, trgovačkih ili projektno aktivnih subjekata. Srednjih i većih tvrtki vrlo je malo: 64 imaju od 6 do 20 zaposlenih, 16 od 21 do 50, po sedam tvrtki nalazi se u kategorijama 51 do 100 i 101 do 200 zaposlenih, a samo dvije imaju od 201 do 500 zaposlenih.

Komunikacije i telekomunikacije imaju najmanje tvrtki, ali relativno veći udio subjekata u kategoriji od 6 do 20 zaposlenih. Takvih je 75, odnosno 16,13 posto segmenta, što je znatno iznad ukupnog sektorskog udjela od 8,74 posto. Istodobno, 219 komunikacijskih tvrtki ima od jednog do pet zaposlenih, a 100 ih je bez zaposlenih. U segmentu su zabilježene i dvije tvrtke s 201 do 500 zaposlenih, jedna s 501 do 1000 zaposlenih te dvije s više od 1000 zaposlenih, što potvrđuje da se u telekomunikacijama, iako brojčano manjima, nalaze neki od najvećih poslodavaca u ICT-u.

Zaključno, hrvatski ICT sektor u 2025. godini po broju tvrtki izgleda široko, dinamično i poduzetnički vrlo aktivno, ali istodobno izrazito usitnjeno. Softver je uvjerljivo dominantan i čini temelj tržišne širine, dok su računala i komunikacije znatno manji po broju tvrtki, ali važni za razumijevanje ukupne strukture sektora. Podaci pokazuju da se hrvatski ICT ne može promatrati samo kroz velike operatore, sistem integratore ili izvoznike, nego prije svega kroz tisuće malih i mikro poduzetnika koji čine njegovu svakodnevnu poslovnu bazu.

Analiza je rađena prema raspodjeli tvrtki prema pretežitom NKD-u, odnosno prema grupiranju u tri segmenta: softver obuhvaća NKD 62.01, 62.02, 62.03, 62.09 i 63.11; računala obuhvaćaju NKD 26.20, 58.21, 58.29 i 95.11; komunikacije odnosno telekomi obuhvaćaju NKD 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90.

Broj tvrtki po NKD kodovima

Izvor: Fina Info.BIZ

Broj tvrtki po segmentima

Izvor: Fina Info.BIZ

Top 5 NKD kodova po broju tvrtki

Izvor: Fina Info.BIZ

Struktura tvrtki po broju zaposlenih u 2025.

Izvor: Fina Info.BIZ

Napomene: Svi podaci odnose se na aktivne tvrtke, status: Aktivan. Podaci o neaktivnim tvrtkama nisu dostupni u izvornim podacima. Oznaka „bez podatka o zaposlenima” odnosi se na tvrtke koje nemaju upisanu vrijednost u stupcu broja zaposlenih u izvornim podacima. Razlika je 9.374 aktivnih tvrtki ukupno, odnosno 8.489 s podatkom o zaposlenima i 885 bez podatka.

Udio tvrtki po veličini

Izvor: Fina Info.BIZ