Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, ostala je najlošije ocijenjena članica EU. Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta.
Najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene su Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe Estonija (31.) i Češka (32.). Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine. Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta). Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38% idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu.
Iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava se da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.
Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da gotovo polovina europskih malih i srednjih poduzeća, njih 46 posto, ima poteškoće u pronalasku radnika s odgovarajućim vještinama. Prema istom istraživanju, zapošljavanje državljana izvan Europske unije i dalje je ograničeno.
Projekt digitalnog eura ulazi u odlučujuću fazu europskog zakonodavnog procesa. Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta zakazao je za 23. lipnja glasanje o nacrtu izvješća o uspostavi digitalnog eura, čime se otvara put prema plenarnoj raspravi i konačnom usuglašavanju s Vijećem Europske unije. Riječ je o pravnom okviru bez kojeg izdavanje digitalne valute središnje banke nije moguće, premda sama regulativa ne obvezuje Europsku središnju banku na njezino izdavanje.
Ericsson je objavio kako je Upravni odbor imenovao Pera Narvingera predsjednikom i glavnim izvršnim direktorom kompanije, nakon što je Börje Ekholm odlučio odstupiti s dužnosti CEO-a Ericssona. Per Narvinger pridružio se Ericssonu 1997. godine i ima široko iskustvo u različitim područjima telekomunikacijske i ICT industrije, uključujući istraživanje i standardizaciju, razvoj, upravljanje proizvodima i prodaju.
