Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Foto: DepositPhotos

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.

Naime, ta preuzimanja ne mijenjaju situaciju u cijelosti, a pritom nude zajednici, posebno developerima, mogućnosti kakve nikad prije nisu imali. Resursi, prilike, alati, znanje... sve na jednom mjestu kao nikad prije. Možda to loše zvuči, ali ponekad giganti moraju stići u pomoć zajednici, koliko god se to nekad činilo neprirodno. Jer, open source lideri više ne mogu sami, priča je postala preširoka i treba im pomoć.

Naravno, giganti koji stižu u pomoć ne čine tako nešto iz altruističkih pobuda već iz koristi, što je logično. Pa tako IBM uz Red Hat želi napraviti iskorak na hibridnom cloud tržištu dok Microsoft želi postati lider u samom open source zajednici. Dio je to vizije tih kompanija, zato su potrošili silan novac kako bi viziju učinili stvarnijom, bližom, izvedivijom.

No, sve to je poznato, bolje je odgovoriti na pitanja skeptičnog dijela zajednice točno kako im ove akvizicije pomažu. Vrlo jednostavno, open source je postala moderna IT solucija, dio je svake veće organizacije, pa i većine manjih. Razvoj open sourcea smanjuje troškove i poboljšava tehničke komponente sustava. Uz velikane kao IBM i Microsoft, razvoj će se ubrzati, baš kao i širenje. To znači još više resursa za zajednicu, što znači i više prilika nego ikad prije. Jer, sama bit open sourcea jest otvoreni pristup, tako da će svaki korak naprijed značiti korak naprijed apsolutno svima koji su uključeni u priču.

Ipak, ne treba biti samo optimist, realnost je da će IBM forsirati ono što mu donosi korist, a nije baš logično da se to nastavi kao što je bio slučaj u dosad, što znači suradnja s Amazon Web Services (AWS), Googleom i Microsoftom. Sa svima njima je Red Hat imao partnerstva, a sve to su za IBM glavni konkurenti. Istina jest, IBM je obećao da se ništa neće mijenjati, ali teško je ne biti sumnjičav.

Isto tako, Microsoft će "gurati" svoja rješenja uz GitHub, što je također logično i pomalo nagrđuje samu bit open sourcea. Ali, nekako se čini da to nije previsoka cijena za ono što se dobiva. Ili jest? Na kraju će ipak svaki pojedinac morati donijeti zaključak sam...

Još iz kategorije

2 godine nadogradnji za premium mobitele više nije dovoljno

2 godine nadogradnji za premium mobitele više nije dovoljno

05.06.2020. komentiraj

Apple je sa svojim iPhone X 2017. probio granicu od tisuću američkih dolara za bazni model, što je skoro pa u potpunosti pratio Samsung s Galaxy Note 8 i cijenom od 929 dolara. Nakon toga su se stvari promijenile, luksuzni su uređaji preplavili tržište i nije bilo povratka, no zbog toga treba mijenjati pravila.

Budućnost pohrane je u NVMe protokolu

Budućnost pohrane je u NVMe protokolu

04.06.2020. komentiraj

Facebookov virtualni OCP skup početkom svibnja imao je dvije provokativne prezentacije, koje sugeriraju da će NVMe postati univerzalni protokol za pristup bloku. Ipak, upitno je ima li to još uvijek svojih temelje i je li realno, no ako jedan Facebook prognozira takvu situaciju, sve je moguće.

Jedan kibernetički pogled na racionalizam i empirizam u dobu strojnog učenja i Covida

Jedan kibernetički pogled na racionalizam i empirizam u dobu strojnog učenja i Covida

03.06.2020. komentiraj

Prije svega trebam se ispričati čitatelju na kibernetičkom pristupu-premda mnogi taj pojam koriste neformalno, meni je to vrlo prirodna ontologija, tako da sam metodološki vrlo ponosan misaoni nasljednik sovjetske kibernetike, posebno Alekseja Ljapunova.